European Western Balkans: Crna Gora je napravila krupne korake u pravcu članstva u NATO i očekuje se da se ovaj proces završi ove godine. Šta se još očekuje od Crne Gore kako bi ona postala punopravni član NATO?

Predrag Bošković: Crna Gora je od obnove državnosti intenzivno posvećena svom evroatlantskom cilju. To je zapaženo od strane saveznika i sa svih NATO adresa Crnoj Gori su konstantno upućivane pohvale. Kao rezultat uspješno sprovedenih reformi, dobijen je poziv, a zatim i potpisan Protokol o pristupanju, nakon čega je uslijedila ratifikacija Protokola u nacionalnim parlamentima savezničkih država. Uskoro se očekuje ratifikacija u preostalim članicama, nakon čega će i crnogorski Parlament učiniti isto.

Važno je napomenuti da je, odmah nakon potpisivanja Protokola, omogućeno da naši predstavnici učestvuju u radu svih NATO radnih tijela, tako da je Crna Gora započela  prisustvo na različitim komitetima, od redovnih sastanaka na nivou ministara, do zasjedanja na najvišem nivou – Samitu u Varšavi.

Glavni uslov za punopravno članstvo u Alijansi predstavlja ispunjavanje zahtijevanih normi iz oblasti vladavine prava, reforme sektora odbrane, reforme sektora bezbjednosti i jačanja podrške javnosti. Na tome je Crna Gora predano radila cijelu proteklu deceniju. Ulaskom u NATO, Crna Gora će poštovati osnovne vrijednosti na kojima počiva Savez i ispunjavati obaveze koje važe za sve članice. Između ostalog, te obaveze se odnose na usklađivanje i integraciju nacionalnog odbrambenog sistema u NATO sistem, doprinos u ljudstvu za NATO komandnu strukturu, učešće u NATO vođenim misijama i operacijama, kao i finansijska izdvajanja. U tom cilju, izrađen je nacionalni plan integracije Vojske Crne Gore koji se, u skladu sa savjetima iz Brisela, dorađuje i unaprjeđuje. Njime se predviđa upućivanje određenog broja crnogorskih vojnika na rad u NATO komandama. Međutim, to za Crnu Goru ne predstavlja novinu, s obzirom da su crnogorski predstavnici i ranije popunjavali mjesta u okviru NATO komandne strukture i programa koncipiranog za partnere – “Partnerski štabni element”.

Takođe, valja imati na umu učešće pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misijama, kao i podatak da su pripadnici Vojske Crne Gore prisutni u mirovnoj misiji u Avganistanu od 2010. Godine, prvo u ISAF, a potom u Resolute support. U cilju doprinosa uspostavljanju i očuvanju mira širom svijeta, do sada je više od 20 odsto pripadnika VCG učestvovalo u NATO misijama. Pored toga, Crna Gora će nastaviti da pruža pun doprinos regionalnoj bezbjednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Planom integracija su predviđena najracionalnija i najpovoljnija rješenja kako po Crnu Goru, tako i za NATO, po različitim pitanjima: od sistema komunikacije do zaštite vazdušnog prostora.

Konačno, po pitanju finansijskih izdvajanja, spremnost Crne Gore da odgovori ovom zadatku se ogleda u planu Budžeta za 2017. godinu, kojim su određena sredstva opredijeljena za zajednički NATO budžet. Nadalje, do 2024. godine je predviđeno da Crna Gora dostigne 2 odsto izdvajanja od BDP-a za  odbranu.

EWB: Koje su, po Vašem mišljenju, najveće dobrobiti za Crnu Goru od članstva u NATO?

PB: Prednosti učlanjenja Crne Gore u NATO su višestruke. Ulaskom u NATO, naša država  postaje dio najvećeg sistema kolektivne bezbjednosti. To znači da, po principu apsolutne solidarnosti, eventualno ugrožavanje bezbjednosti Crne Gore neće više biti samo naše, već pitanje još 28 država, sa najuređenijim političkim i demokratskim ustrojstvom. Biti dio te porodice u kojoj se, kao što znate, sve odluke donose jednoglasno, svakako predstavlja značajnu mogućnost na geopolitičkom planu da ravnopravno učestvujemo u procesu kreiranja globalne bezbjednosne politike. Članstvom Crne Gore u NATO, stabilnost na Zapadnom Balkanu dodatno se osnažuje. Događaji iz prošlosti nas opominju koliko je važno da sve zemlje regiona daju puni doprinos očuvanju mira.

Svojim spoljno-političkim opredeljenjem, ali i postignutim rezultatima, uloženim naporima i dosljednošću u sprovođenju reformi, Crna Gora je dobila na većem međunarodnom značaju i ojačala je svoju spoljnopolitičku poziciju. Cijeneći geopolitički položaj naše države, članstvom u NATO, Crna Gora će postati garant i faktor bezbjednosti u regionu Zapadnog Balkana, čime dodatno privlači međunarodnu pažnju.

Crna Gora je svjesna da samostalno nije u mogućnosti da adekvatno odgovori na nekonvencionalne bezbjednosne izazove, kao što su savremeni terorizam u svim njegovim oblicima, zbog čega je njeno opredjeljenje za članstvo u NATO logičan izbor.

Posmatramo sa ekonomskog aspekta, svi parametri pokazuju da je integracija u jedan kolektivni bezbjednosni sistem u svakom pogledu efikasnija i isplativija od odluke da država zadrži neutralan status. Ulaskom Crne Gore u NATO, postajemo dio znatno  većeg tržišta, što predstavlja preduslov za svestraniji plasman crnogorskih proizvoda u inostranstvu.

Članstvo u NATO je garant bezbjednosti, što omogućava da ostale države članice dodatno spoznaju naše ekonomske, proizvodne i turističke kapacitete. Stoga je realno očekivati da će, ulaskom u NATO, Crna Gora dodatno postati interesantna destinacija za turističku i investicionu valorizaciju.

Imajući u vidu aktuelna regionalna, ali i globalna bezbjednosna dešavanja, čvrsto vjerujem da je naše priključenje Alijansi, najbolja garancija nacionalne bezbjednosti i mira, te očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Crne Gore. Takođe, sistem kolektivne bezbjednosti garantuje osnovne preduslove dinamičnijeg društveno – ekonomskog razvoja, uz značajan doprinos unapređenju regionalne stabilnosti.

Dakle, mnogo je razloga da se, odmah nakon obnove nezavisnosti, članstvo u NATO definiše kao spoljnopolitički prioritet Crne Gore. Mislim da su benefiti te odluke već uočljivi, a da će posebno postati evidentni kada postanemo punopravna članica NATO.

EWB: Koji su, po Vašem mišljenju, najvažniji bezbednosni izazovi sa kojima se suočavaju Crna Gora i Zapadni Balkan u celini?

PB: Pitanje bezbjednosnih izazova na prostoru cijelog regiona, samim tim i Crne Gore, zahtijeva sveobuhvatan pristup. Istorijski posmatrano, interesi velikih sila uvijek su se prelamali na Zapadnom Balkanu.

Budući da se pojedine političke elite i dalje rukovode idejama nacionalnih podjela, koje su razjedinile ovaj region, Zapadni Balkan, nažalost, i dalje predstavlja “trusno” područje, podložno konfliktima. Dodatno, neke sile pokušavaju i da primjenjuju politiku stvaranja tenzija. Crna Gora je odoljela mnogobrojnim pritiscima i interesima različitih političkih grupacija i uspjela da održi svoj pravac i dobre bilateralne odnose sa svima. Naša država je institucionalnom snagom, vođena demokratskim principima, adekvatno odgovorila na različita uplitanja u njene nacionalne interese i opredjeljenja, odnosno na pokušaje urušavanja i destabilizacije sistema, što se takođe može okarakterisati kao bezbjednosni izazov.

Takođe, ne možemo zanemariti savremene bezbjednosne izazove, kao što su posljednji veliki izbjeglički talasi iz zemalja zahvaćenih ratnim dešavanjima, ili nepredvidljivi teroristički napadi i sajber terorizam. Sve to zahtijeva, kao što sam naglasio,  kolektivan odgovor.

Uz demokratsko i građansko sazrijevanje država regiona, kao i konstruktivan politički dijalog, vjerujem i u podršku međunarodne zajednice u cilju jačanja mira i bezbjednosti u ovom dijelu Evrope. Stabilan, integrisan i prosperitetan prostor Zapadnog Balkana je od velike važnosti i za Evropsku uniju, koja zagovara politiku “otvorenih vrata” za sve zemlje regiona.

Podsjećam da je sa više visokih diplomatskih adresa ukazano na Crnu Goru kao zemlju koja predstavlja pozitivan primjer kako održavati dobre susjedske odnose.

EWB: Kako biste ocijenili saradnju Vašeg ministarstva sa ministarstvima odbrane država u regionu?

PB: Što se tiče regiona, izgrađeno je povjerenje i uvjeren sam da se izazovi, kakvi god bili, mogu kontrolisati. Region može i zna da sarađuje, a to se pokazalo ne samo kroz vježbe i zajedničke aktivnosti u regionalnim inicijativama, već i kroz učešće u mirovnim misijama. Jedino nam stabilnost na Zapadnom Balkanu daje nove prilike i šanse u ostvarenju naše evropske i evroatlantske agende.

Crna Gora će, kao i do sada, uraditi sve da dijalog bude osnovni temelj našeg političkog djelovanja i da očuvanje mira i stabilnosti budu trajna perspektiva. Saradnja u regionu u oblasti odbrane predstavlja suštinsku potrebu svake pojedinačne države, ne samo radi smanjenja ili potpunog eliminisanja rizika od oružanih sukoba, već i zbog zajedničkog djelovanja na prijetnje i izazove koji su karakteristični za savremeni svijet, kao što su terorizam, sajber napade, organizovani kriminal, izbjegličke krize, prirodne i vještačke katastrofe, energetska nestabilnost itd.

U tom cilju, Crna Gora je potpuno posvećena namjeri da bude pouzdan partner u svim inicijativama koje su usmjerene na udruživanje kapaciteta u duhu NATO koncepta „smart defense“ i EU koncepta „pooling and sharing“. Imajući u vidu činjenicu da nijedna od zemalja regiona nema dovoljno ni ljudskih ni materijalnih resursa za samostalan odgovor na savremene bezbjednosne izazove i prijetnje, saradnjom i korišćenjem zajedničkih resursa i aktivnim učešćem u regionalnim projektima nastojimo da ojačamo nacionalne kapacitete u sistemu odbrane.

U kontekstu bezbjednosnih izazova, smatram da su nastavak evropske i evroatlantske perspektive i regionalna saradnja najbolji model za napredak i prosperitet država regiona. U skladu sa tim, u prvoj polovini ove godine, planiramo susrete sa svim ministrima regiona, kako bi intenzivirali i prepoznali prioritetne zajedničke projekte.