fbpx
European Western Balkans
Društvo

Jako građansko društvo – prevencija finansiranja terorizma

BEOGRAD – Kontrola finansiranja neprofitnih organizacija je dobra prevencija protiv finansiranja terorizma od strane tih organizacija, ali još bolja prevencija je jako građansko društvo, smatra direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Sonja Stojanović Gajić.

“Najbolja prevencija je jako građansko društvo koje uključuje građane da se osete delom zajednice, a ne da se osećaju odbačenim i da požele da napadnu članove svoje zajednice ili neke druge zemlje”, rekla je Gajić pred početak skupa “Rizici od finansiranja terorizma koji proističu iz neprofitnog sektora” koji je danas otvoren u Beogradu.

Taj skup je organizovan zahvaljujući civilnom sektoru iz cele Srbije i Uprave za sprečavanje pranja novca, kaže Gajić i dodaje da je njegov cilj bolje upoznavanje sa mogućim rizicima, kao što je, na primer, korišćenje humanitarnih organizacija da bi se zapravo pružila pomoć grupama koje ugrožavaju prava građana.

Još jedan od ciljeva jeste, ističe, i da se razmotre određene mere i odgovori na te rizike kako se ne bi ugrozilo delovanje civilnog društva.

“Zato imamo dijalog, da bismo našli pravu meru kako da znamo gde su stvarno rizici a da se ne deluje prema svima jednako, jer nisu sve organizacije civilnog društva rizične već naprotiv, one svojim delovanjem deluju preventivno i uključuju razne grupe koje bi potencijalno mogle biti radikalizovane”, podvukla je Gajić.

Neki od rizika koje je ona istakla jeste pitanje da li država ima uvid u to ko stoji iza kojih organizacija i za šta se troše ta sredstva.

“Postojeće zakonodavstvo Srbije već obavezuje sve udruženja građana da podnose fiannsijske izveštaje u kojima se tačno vidi u šta je novac uložen. Naš stav je da je to pitanje dobro uređeno, a jedino bi praktičniji rad Agencije za privredne registre pomogao u radu bezbednosne službe, mada ne treba stavljati nova ograničenja radu udruženju građana”, smatra Gajić.

Ona je podsetila da su u istraživanjima koje je Centar na čijem je čelu radio pre četiri godine, građani Srbije videli terorizam kao pretnju “na nivou statističke greške”, a da je danas situacija drugačija.

Zato je važno govoriti o ovoj temi – zbog bezbednosti zemlje i građana, kaže Gajić, ali i zbog očuvanja demokratije.

V.d. direktora Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Žarko Stepanović kaže da je sprečavanje zloupotreba neprofitnog sektora za finansiranje terorizma veoma važno pitanje.

“Ova tema je kod nas nova i odlučili smo da preko nacionalnog Konventa o Evropskoj uniji pozovemo organizacije civilnog društva kako bismo otvorili dijalog u kome bismo ih obavestili o potrebi prevencije kada je ova tema u pitanju”, rekao je Stepanović.

Kancelarija će, najavio je on, zajedno za Upravom za sprečavanje pranja novca nastaviti ove aktivnosti a sledeće godine će biti nekoliko sličnih konsultacija.

“Verovatno ćemo to organizovati van Beograda, jer je važno da sve neprofitne organizacije budu informisane o potencijalnim zloupotrebama kada je u pitanju finansiranje terorizma”, istakao je Stepanović.

Komitet eksperata Saveta Evrope za evaluaciju mera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma je u svojoj analizi stanja u Srbiji u aprilu prošle godine konstatovao da državni organi nemaju uvid u obim ranjivosti finansiranja terorizma kroz neprofitne organizacije i predložio spisak mera koje treba preduzeti, od kojih je većina obuhvaćena novom Nacionalnom strategijom za prevenciju i sprečavanje terorizma.

U sklopu reformi predviđenih Akcionim planom za Poglavlje 24, predviđeno je unapređenje normativnog okvira za registraciju nevladinih organizacija u pogledu transparentnosti vlasništva i omogućavanja lakšeg pristupa organa takvim podacima u skaldu sa 4. Direktivom o sprečavanju pranja novca.

Povezani članci

Fridom Haus: Srbija bez napretka od prošle godine, i dalje delimično slobodna zemlja

EWB

Šta korisnici sa Balkana čitaju na ruskim Telegram kanalima?

EWB

NKEU: Brojne neregularnosti za vreme vanrednog stanja

EWB