Zajednička spoljna i bezbednosna politika EU teži da govori jednim glasom kada se radi o spoljnoj politici i uglavnom je zasnovana na jednoglasnosti država članica, što je mehanizam za usvajanje zajedničkih deklaracija i smernica za politička i bezbednosna pitanja koja vode zajedničkoj diplomatskoj akciji. Usvajaju se odluke kojima se definiše odnos EU prema određenim pitanjima i mere za sprovođenje Zajedničke spoljne i bezbednosne politike, uključujući i sankcije.
Za sprovođenje Zajedničke spoljne i bezbednosne politike zadužen je Visoki predstavnik za spoljne poslove i bezbednosnu politiku. Takođe je osnovana i Evropska služba za spoljnu akciju kao evropska diplomatska služba i podrška visokom predstavniku. Osnovni pravci delovanja ovog poglavlja osim diplomatske akcije su Zajednička bezbednosna i odbambena politika, restriktnivne mere i kontrola naoružanja.
Zajednička bezbednosna i odbrambena politika podrazumeva da Evropska unija nema svoju vojsku, ali može, u slučajevima krize, da obrazuje snage koje doprinose razoružanju, imaju humanitarne zadatke, daju vojne savete, pomoć i slično.
Ukoliko neka država krši međunarodno pravo ili ljudska prava, ili ne poštuje osnovne demokratske vrednosti i vladavinu prava, Evropska unija ima sistem restriktivnih mera, koje se kreću u rasponu od diplomatskih do ekonomskih mera.
Oblast kontrole naoružanja se odnosi na suzbijanje ilegalne trgovine svim tipovima oružja i prihvatanje svih međunarodnih standarda u ovoj oblasti.
Cilj ove oblasti politika EU je obezbeđivanje veće bezbednosti građana, upravljanje krizama i sprečavanje konflikata, kao i sprečavanje ilegalne trgovine oružjem.
Saznaj višeŠef pregovaračke grupe: Roksanda Ninčić, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova
Koordinator radne grupe NKEU: ISAC Fond
Skrining otpočet | 15. jul 2014. |
Skrining završen | 10. oktobar 2014. |
Izveštaj o skriningu | – |
Poglavlje otvoreno | – |
Poglavlje privremeno zatvoreno | – |
Izveštaj Evropske komisije 2016Srbija je umereno pripremljena u oblasti spoljne, bezbednosne i odbrambene politike. Srbija je delimično ispunila preporuke iz prethodne godine. Ostvaren je izvestan napredak pošto je Srbija usvojila zakon o restriktivnim merama i nastavila sa učešćem u civilnim i vojnim misijama za upravljanje krizom. U narednom periodu, Srbija naročito treba da preispita svoje nacionalne strategije bezbednosti i odbrane tako da one u potpunosti odražavaju orijentaciju Srbije ka EU u ovim oblastima, da primeni svoj zakon za sprovođenje međunarodnih sankcija, uključujući i restriktivne mere EU i da unapredi pridruživanje deklaracijama EU i odlukama Saveta.
|
Ocena napretka 3
Određeni napredak |