fbpx
European Western Balkans
Politika

Predsednik Bundestaga Norbert Lamert sutra u Beogradu

Sala za plenarne sednice Bundestaga; Foto: Pixabay

BERLIN – Predsednik nemačkog Bundestaga Norbert Lamert dolazi sutra u dvodnevnu posetu Beogradu, tokom koje će se susresti sa zvaničnicima Srbije i održati govor u srpskom parlamentu, potvrđeno je Tanjugu u više izvora.

Poseta još nije zvanično najavljena, te nisu precizirane ni teme razgovora u Beogradu, ali će se oni bez sumnje kretati u trouglu – bilateralna, regionalna i evropska pitanja.

Bundestag je, inače, evropska adresa sa koje je Beogradu do sada najpreciznije predočavano šta se očekuje od naše zemlje na putu evropskih integracija, a Nemačka je bila ključna zemlja čija je saglasnost obično značila i sigurno otvaranje nekog od pregovaračkih poglavlja.

Lamert u Beograd dolazi u važnom političkom trenutku – mesec dana pred samit lidera Zapadnog Balkana, koji će se 12. jula održati u Trstu u okviru Berlinskog procesa, te neposredno pošto je šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel na Aspenskoj konferenciji krajem maja izneo novu strategiju za Balkan ili “Maršalov plan” za region.

Gabrijel je za taj plan, koji mediji nazivaju i “Berlinski proces 2” ili “Berlin plus” dobio pohvale, ali i kritike, pa i sumnje evroskeptika da li je, možda, reč o nemačkom konceptu zamene za članstvo u Evropskoj uniji.

Dolazak u Beograd Lamerta, demohrišćanina po političkom opredeljenju, studenta sa prestižnog Oksforda, a privatno i ljubitelja mizike i literature, trebalo bi da doprinese unapređenju bilateralnih odnosa, ali i stvaranju jasnije slike o planovima Berlina za evropski put Srbije i regiona, koje je izneo Gabrijel.

Kada je reč o političkoj saradnji Berlina i Beograda, ta veza je uspostavljena još od kada je sadašnji šef srpske države, Aleksandar Vučić, pre više godina prvi “probio led” i kao potpredsednik vlade došao u nemačku prestonicu, gde su ga tada dočekali veliki cilljevi, uticajni sagovornici i moćan i uzrdžan Berlin, više puta pre toga izneveren u dogovorima i očekivanjima.

U međuvremenu je ta saradnja dobila novu dimenziju i sada niko od ozbiljnijih političkih analitičara ne može da spori ostvareni napredak u ukupnim bilateralnim odnosima, kao ni da se Nemačka, otvoreno i jasno, već i iz ličnih interesa, zalaže za evropsku perspektivu i Srbije i regiona.

Ako se pođe od činjenice da je osnova nemačke spoljne politike, kako kažu analitičari, kontinuitet, ali i izvesna doza opreznosti i povlačenje poteza bez srljanja, onda bi se podrška evropskoj perspektivi Srbije smela posmatrati kao politički nepromenjljiva, a inicijativa “Berlin 2”, kako sami nemački političari kažu, kao koncept za proširenje dosadašnje podrške.

U Nemačkoj nije tajna da približavanje zemalja zapadnog Balkana EU ide veoma sporo i da se to objašnjava činjenicom da nemaju svi akteri i sve zemlje iskreni interes za održivim reformama.

Berlinu je takođe jasno da su reforme bolne i da je regionu potrebna jača pomoć i podrška u približavanju EU, kao i konkretni projekti, pa bi inicijativa “Berlin 2”, kako je za nemački Radio “Dojče vele” rekao specijalni Koordinator za Balkan i Tursku u Ministarstvu inostranih poslova Kristijan Helbah, trebalo da proširi dosadašnju podršku.

“Želimo da ojačamo regionalnu saradnju zemalja, kako bi zatim ulazak svih zemalja u EU bio olakšan. Kroz snažnu podršku reformskih napora trebalo bi da se podstakne transformacija u moderne pravne države”, rekao je Helbah i dodao da oni žele da pomognu konkretnim projektima, ali da to nije “jednosmerna ulica”.

On je podsetio da je Gabrijel, predstavljajući plan, takođe, naglasio da nema popusta kod centralnih uslova – kao što su vladavina prava, ljudska prava i borba protiv kriminala i korupcije.

“Glavna odgovornost je uvek bila i ostala u rukama političkih funkcionera šest zemalja Zapadnog Balkana, a ne u rukama EU”, ponovio je Helbah stav koji nemački političari iznose.

Na to je uputio i državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Nemačke Markus Ederer, prilikom nedavne posete Beogradu, kada je rekao da Nemačka podržava evropski put Srbije, te ocenio da su stavovi i potezi predsednika Vučića u skladu sa najboljom evropskom tradicijom i da ih Nemačka ohrabruje.

Povezani članci

Varhelji: Srbija treba da pojača napore u usklađivanju sa stavovima EU o spoljnoj politici

EWB

Poslanici vlasti kritični prema Izveštaju EK, opozicija podeljena oko bojkota

EWB

Nejasno da li će Evropski parlament posmatrati izbore u Srbiji

EWB