fbpx
European Western Balkans
Pregovori

Prvi Nacrt izmena Ustava za pravosuđe na raspravi do 8.marta

Zastava Srbije; Foto: Tanjug / Sava Radovanović

BEOGRAD – Najvažnije izmene Ustava Srbije, predložene u radnom tekstu Ministarstva pravde, predviđaju da se iz članstva Visokog saveta sudstva (VSS) isključuju predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, da se ukida izbor na trogodišnji mandat sudija i tužilaca, kao i da sudije i tužioce više ne bira Narodna skupština.

Sudije i tužioce, prema ovim predlozima, biraće Visoki savet sudstva (VSS) i Visoki savet tužilaca (VST – koji će zameniti sadašnje Državno veće tužilaca) i to iz redova diplomaca Pravosudne akademije.

U sastavu VSS takođe više neće biti član skupštinskog odbora za pravosuđe, kao ni ministar pravde.

Preliminarni tekst ustavnih amandmana predviđa da u sastavu VSS bude 10 umesto dosadašnjih 11 članova. Pet članova Saveta će biti sudije – koje biraju njihove kolege sudije, a ostalih pet “istaknutih pravnika” biraće Narodna skupština većinom od tri petine (3/5) glasova svih narodnih poslanika.

Ako tako ne budu svi izabrani, preostali se u narednih 10 dana biraju glasovima pet devetina (5/9) svih narodnih poslanika, inače se izborni postupak posle 15 dana ponavlja za onaj broj članova koji nisu izabrani.

Ustavni amandmani kažu i da predsednici sudova ne mogu biti birani u VSS, kao i da članovi sami biraju predsednika Saveta koji ne može biti iz redova sudija.

Prema sadašnjim rešenjima, predsednik Visokog saveta sudstva je predsednik Vrhovnog kasacionog suda po funkciji.

Predviđeno je i da se članovi VSS biraju na mandat od pet godina i da isto lice ne može biti ponovo birano za člana.

VSS donosi odluke glasovima najmanje šest članova saveta ili glasovima najmanje pet članova Saveta među kojima je i glas predsednika VSS, i to na sednici na kojoj je prisutno najmanje sedam članova saveta.

Što se tiče Državnog veća tužilaca, njemu se menja ime u Visoki savet tužilaca (VST), a predloženi ustavni amandani predviđaju i da u njegov sastav broji 11 članova.

Od toga četiri zamenika javnih tužilaca biraju javni tužioci i zamenici javnih tužilaca, pet “istaknutih pravnika” bira Narodna skupština, a u članstvu su i Vrhovni javni tužilac Srbije i ministar pravde, dok je predstavnik skupštine, koji je sada član DVT-a, izostao iz predloženog sastava budućeg Saveta tužilaca.

Važno je napomenuti da Republičko javno tužilaštvo, prema ustavnim amandamnima, menja naziv u Vrhovno javno tužilaštvo, na čijem je čelu Vrhovni javni tužilac.

Narodna skupština bira pet članova VST-a na predlog nadležnog odbora Narodne skupštine posle okončanog javnog konkursa, glasovima tri petine (3/5) svih narodnih poslanika.

Ako tako ne budu svi izabrani, preostali se u narednih 10 dana biraju glasovima pet devetina (5/9) svih narodnih poslanika, a inače će se izborni postupak posle 15 dana ponaviti za onaj broj članova koji nisu izabrani.

Preliminarna rešenja izmena Ustava predviđaju i da javni tužioci ne mogu biti birani u VST, kao i da je mandant članova tog saveta pet godina i ne mogu ponovo da budu birani.

Vrhovni javni tužilac Srbije, kao i po sadašnjim rešenjima (Republički javni tužilac) ostaje po službenoj dužnosti predsednik Visokog saveta tužilaca.

VST donosi odluke glasovima najmanje šest clanova saveta na sednici na kojoj je prisutno najmanje osam clanova saveta.

Predviđeno je i da Ministar nadležan za pravosuđe i Vrhovni javni tužilac Srbije mogu da pokrenu disciplinski postupak i postupak razrešenja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, ali ne mogu da učestvuju u disciplinskom postupku, niti u postupku razrešenja, ako su ga oni pokrenuli.

Preliminarni ustavni amandamni takođe su predvideli razloge za prestanak sudijske funkcije, odnosno za razrešenje sudija i tužilaca.

Kažu da sudijska funkcija traje od izbora za sudiju dok sudija ne navrši radni vek, a pre toga sudiji prestaje funkcija ako sam to zatraži, ako postane trajno nesposoban za sudijsku funkciju ili ako bude razrešen a isto važi i za tužioce i njihove zamenike.

Protiv odluke o prestanku funkcije sudija i predsednik suda imaju pravo da ulože žalbu Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na ustavnu žalbu.

Predlog ustavnih amandamana, kaže da sudija ne može biti protiv svoje volje premešten u drugi sud, “izuzev kod preuređenja sudskog sistema i to odlukom VSS”.

Takođe, sudija može da bude uhapšen samo uz odobrenje VSS, koje sada daje Narodna skušpstina (ukidanjem imuniteta).

Ustavni amandmani predviđaju i promenu naziva najvišeg suda Republici Srbiji, a to će biti Vrhovni sud Srbije, umesto dosadašnjeg Vrhovnog kasacionog suda.

Predsednika Vrhovnog suda Srbije bira VSS po pribavljenom mišljenju opšte sednice Vrhovnog suda Srbije, na mandat od pet godina, a ista osoba ne može biti ponovo birana za predsednika.

Predsednike ostalih sudova bira VSS na pet godina.

Kada je u pitanju organizacija tužilaštva, ustavni amandmani predviđaju da Vrhovni javni tužilac Srbije rukovodi Vrhovnim javnim tužilaštvom Srbije i da za svoj rad i rad javnog tužilaštava odgovara Narodnoj skupštini, koja ga bira na mandat od pet godina posle okoncanog javnog konkursa i to glasovima tri petine (3/5) svih narodnih poslanika.

Ako tako ne bude izabran, Vrhovni javni tužilac Srbije se u narednih 10 dana bira glasovima (5/9) svih narodnih poslanika, inače se izborni postupak ponavlja posle 15 dana.

Predloženi ustavni amandamni kažu da isto lice ne može biti ponovo birano za Vrhovnog javnog tužioca Srbije.

Javne tužioce bira VST na pet godina, za razliku od dosadašnjih rešenja prema kojima ih je birala Narodna skupština na predlog Državnog veća tužilaca.

Vrhovni javni tužilac Srbije i javni tužioci koji budu razrešeni, ostaju na funkciji zamenika javnog tužioca u javnom tužilaštvu kojim su rukovodili, predviđaju preliminarna rešenja ustavnih amandmana.

Protiv odluke o prestanku funkcije Vrhovni javni tužilac Srbije i javni tužilac ima pravo da ulože žalbu Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na ustavnu žalbu.

Kao i kod sudija, ukida se izbor na trogodišnji mandat, pa funkcija zamenika javnog tužioca traje od izbora do navršenja radnog veka.

Takođe, preliminarna rešenja izmena Ustava, predviđaju da zamenik javnog tužioca može biti premešten ili protiv svoje volje privremeno upućen u drugo javno tužilaštvo odlukom Vrhovnog javnog tužioca Srbije, u skladu sa zakonom.

Ministarstvo pravde je pozvalo predstavnike državnih organa, civilnog društva, stručnu javnost, kao i druge zainteresovane da obrazložene komentare na Radni tekst amandmana na Ustav dostave do 8. marta.

Ovaj, radni tekst amandmana biće do kraja meseca objavljen i na engleskom jeziku.

Ministarstvo je ukazalo da je Radni tekst izrađen u saradnji sa bivšim članom i stalnim ekspertom Venecijanske komisije Džejmsom Hamiltonom, kao i da će biti poslat na mišljenje Venecijanskoj komisiji, bez čijeg pozitivnog mišljenja se neće ići u dalju proceduru usvajanja.

Nakon 8. marta i prikupljanja sugestija, Ministarstvo pravde će sačiniti i objaviti izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

Povodom objavljenih izmena Ustava Ministarstvo pravde će održati četiri okrugla stola i to 5. februara u Beogradu, 19, februara u Kragujevcu, 26. febraura u Nišu i 5. marta u Novom Sadu.

Povezani članci

Srbija danas otvara dva nova poglavlja

EWB

Aselborn: Uskoro i otvaranje poglavlja 29

EWB

Fabrici kritikovao sprovođenje borbe protiv korupcije

EWB