fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Video

[Video] Poslata poruka iz EU da Srbija treba da uradi više

BEOGRAD – Neotvaranje još jednog poglavlja je poruka da treba da uradimo više kada je reč o poglavljima 23 i 24. Doneta je politička odluka da bi se poslala poruka da primena akcionog plana za ova dva poglavlja mora biti ispunjenija i da Srbija mora da se pridržava rokova, smatra predsednik Istraživačkog foruma Evropskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak.

Vladimir Međak smatra da tempo pregovora ostaje isti i dodaje da smo bili spremni i za poglavlje 33, ali ne i za više od toga. On kaže da nas očekuju složenije stvari kako se pregovori budu bližili kraju i dodaje da je promena Ustava jedna od važnijih stvari koje nas očekuju.

“Da bismo depolitizovali sudstvo moramo da menjamo Ustav, da bi na osnovu novog mogao da bude donet set pravsudnih zakona. Ustav propisuje kako se sudije biraju, mora da se promeni način izbora sudija. Po akcionom planu trebalo je Ustav već da bude promenjen, a nemamo ni nacrt, vreme se ubrzava, naše aktivnosti moraju da se ubrtzaju da bismo na članstvo 2025. gledali kao realno, 2018. mora da se menja Ustav, moramo da imamo tekst Ustava o kome će biti javna rasprava, da ide na Venecijansku komisiju, onda referendum, donošenje pravosudnih zakona, da bismo 2020. završili prelazna merila i onda dobijamo završna merila, da bismo krajem 2023. potpisali pristupanje, a krajem 2025. pristupili EU. Pravac je zacrtan – nezavisnost pravosuđa”, kaže Međak.

Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Nataša Dragojlović smatra da su poglavlja 23 i 24 “poglavlja svih poglavlja” i dodaje da je jako važno da se prati i od strane EU i od strane NVO ispunjavnje onoga na šta smo se sami obavezali.

“Činjenica je da smo kasnili i budno se prati primena svega. Često smo svi imali utisak da idemo jedan korak napred, dva nazad, pregovori su zbog nesaradnje s Tribunalom bili i suspendovani, neki tempo se održavao, za mene je najvažnije da su građani ostali za EU, od 2000. godine oni su većinski za članstvo, nijedna stranka koja je protiv EU nije pobedila na izborima. Nekad je bilo preko 70 odsto građana za EU, danas se to malo promenilo”, istakla je Dragojlović.

Ona kaže i da smo držali dinamiku otvaranja poglavlja, ali da to nije dovoljno. Dodaje i da Srbija sada pregovara po izmenjenom postupku.

“Promenjen je pristup, jer bez vladavine prava i ključnih institucija politika nailazi na prepreke. Ne može da se posluje u zemlji koja je pravno nestabilna, nema slobode medija, to su sve nesigurnosti koje članica EU sebi ne može da dozvoli. Fokus je pomeren na politička pitanja. Otvoriti poglavlje znači da pričamo o onome šta kod nas nije u redu. Ne mogu se otvoriti ako zakoni i institucije nisu na određenom nivou”, kaže Dragojlović.

Govoreći o otvaranju poglavlja, Vladimir Međak je naveo da poglavlje 6 ne izazviva kontroverze i da se kada je to poglavlje u pitanju stvari rade na pravi način.

“Međutim, poglavlje 30 može da bude problem jer Srbija nije članica Svetske trgovinske organizacije, to je uslov za EU, plus još neka pravila, samo Srbija i BiH nisu članice STO, to je dobrim delom naša zasluga, jer se 11 godina se nalaizmo na pragu članstva. Zakon o GMO je kod nas politizovan bez potrebe, od jedne benigne stvari, gde možemo da imamo koristi, napravite problem. Ima i zahteva za referendumom, nije kontroverzno, brkaju se momenti, mi smo do 2009. imali zakon usaglašen sa STO i onda smo ga promenili i napravili korak nazad. Niko nas ne tera da gajimo GMO, EU je najveći protivnik GMO proizvoda, u EU ulazimo u kišobran zaštite od GMO, kod nas se stvari obrću i jedno poglavlje koje je benigno napravimo sebi problem”, rekao je Međak.

Nataša Dragojlović navodi da čalnstvom dobijamo neke prednosti koje EU ima, kaže da ćemo dobiti mehanizme za rešavanje sporova koje nemamo dok nismo članica STO.

“Sećate se blokade s Hrvatskom kada su svi trpeli, to se ne bi dogodilo da je Srbija članica STO, to je jako važno”.

Prvi termin za otvaranje novih poglavlja je mart i taj termin treba da dočekamo spremni.

“Nalazimo se u čudnoj situaciji, kada smo imali 78 odsto građana za EU u parlamentu je bilo pola-pola, u jednom trentuku su svi u parlamentu bili za EU, ali je 41 odsto građana onda bilo za. Mora da se pojača komunikacija s ljudima, da se zna o čemu pregovaramo, šta će biti na kraju, šta znači koje poglavlje, da počnemo da pričamo i to treba da radi Vlada, mora Vlada ljudima da objašnjava šta se dešava”, zaključio je Međak.

Povezani članci

Zapadni Balkan visoko na agendi bugarskog predsedavanja

EWB

Kina, EU, Rusija: Ko je koliko pomogao Srbiji tokom pandemije?

Aleksandar Ivković

Sastanak Saveta Koordinacionog tela za pristupanje EU održan (tek) nakon pet godina

EWB