fbpx
European Western Balkans
Energetika i životna sredina

Zaštita životne sredine – dostižan cilj ili nemoguća misija u Srbiji?

Ekologija; Foto: Pixabay

Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine, rekao je da je najveću pažnju posvetio izboru tima koji će voditi Ministarstvo, pri čemu je istakao da se vodio isključivo kriterijumom kompetentnosti. On je početkom januara prijatno iznenadio narodne poslanike i predstavnike Zelene stolice kada se na sednici Odbora za zaštitu životne sredine, pojavio sa celim svojim timom. Tema sednice bilo je podnošenje prvog izveštaja o radu Ministarstva, a najviše pažnje je posvećeno hroničnom problemu – nedostatku stručnog kadra i novca.

U Ministarstvu novih 180 radnih mesta

Ključni izazovi Srbije u dostizanju evropskih standarda u oblasti ekologije jesu nedovoljan administrativni kapacitet i nedostatak novca. Veliki broj profesionalaca je napustio državni sektor zbog malih plata. Ministarstvo zaštite životne sredine  je dobilo dozvolu da zaposli još 180 ljudi, od čega 100 pripravnika. Srbija mora da ulaže u mlade kadrove kako bismo stvorili kvalitetne stručnjake, kojima predstoji težak zadatak.

Reorganizacija i sistematizacija ostalih radnih mesta bili zbog toga važan zadatak, na kome se radilo skoro dva meseca.  Formirano je pet novih sektora.

Visoka cena zdravijeg života

„Mi smo mala zemlja i treba da učimo od onih koji imaju mnogo razvijeni sistem zaštite životne sredine“, objasnio je ministar Trivan. Okretanje ka uspostavljanju integrisanog sistema iziskuje velike investicije. Procenjuje se da je za usklađivanje Srbije sa evropskim i međunarodnim standardima, potrebno i do 15 milijardi evra za narednih 30 godina.

Najskuplje će biti uređivanje sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama, što će nas koštati 5 milijardi evra – čak jedna trećina od ukupne sume! Velika šansa se krije u IPA fondovima, koji su već dostupni.

„Srbija ne sme da ponavlja greške zemalja iz regiona, koje nisu povlačile sva raspoloživa sredstva iz EU fondova zbog nedostatka projekata“, rekao je Trivan. Zbog toga će se jedan od novoformiranih sektora unutar Ministarstva baviti isključivo time. Krajem 2017. godine predstavnici Ministarstva posetili su Brisel, koji je izrazio spremnost da pomogne u pripremi pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene.

Najveći problem je nedostatak novca. Naime, oko 10 milijardi dinara godišnje uđe u budžet Republike Srbije od ekoloških taksi i naknada, a skoro duplo manje iznosi budžet kojim Ministarstvo raspolaže.

Saradnja sa ključnim akterima – privredom, civilnim društvom i međunarodnom zajednicom

„Jedan od stubova napretka u oblasti zaštite životne sredine su nevladine organizacije“, poručio je Trivan. U narednom periodu će se posebno insistirati na jačanju saradnje sa civilnim sektorom, koji je važan partner izvršnoj vlasti u ovom procesu. Takođe, izuzetno je značajna i saradnja sa privredom, koja treba da se pridržava zakona i poštuje propise životne sredine. Da bi se politika zaštite životne sredine dosledno sprovodila potrebno je osnažiti kapacitete  u svim gradovima i opštinama u Srbiji.

Velika pažnja posvećena je međunarodnoj saradnji. Delegacija Srbije posetila je Crnu Goru, Grčku, EU, Rusiju i SAD u cilju razmene iskustava, kao i privlačenja stranih direktnih investicija. Srbija je ratifikovala Pariski sporazum u maju prošle godine, a pola godine kasnije aktivno učestvovala na Konferenciji UN o klimatskim promenama u Bonu.

Od formiranja Ministarstva do kraja 2017. godine, stavljena je pod zaštitu planina Radan i deo Zlatibora (1%), tako da je trenutno 7,9% teritorije naše zemlje zaštićeno.

„Naš plan je da se dostigne pokrivenost od 10% do 2020. godine, dok je evropski standard 20%“, rekao je Trivan. On je najavio donošenje Zakona o klimatskim promenama u 2018. godini. Radi se o veoma kompleksnom zakonu koji obuhvata sve podoblasti zaštite životne sredine, pa stoga predstavlja krovni zakon.


Projekat Evropa za mene sprovodi Evropski pokret u Srbiji, a finansira Evropska unija. Stavovi izraženi u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Evropske komisije. 

Povezani članci

Jelsta: Zelena ekonomija će biti ekonomski pokretač

EWB

Plan da se Poglavlje 27 o ekologiji otvori na jesen

EWB

Svi želimo da dišemo