fbpx
European Western Balkans
Region

Aleksandra Joksimović: Nemačka potvrđuje inicijativu na Balkanu

Aleksandra Joksimović; Foto: Flickr / Centar za spoljnu politiku

BEOGRAD – Predsednica Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović izjavila je danas da “mini Maršalov plan” pokazuje da Nemačka potvrđuje svoju inicijativu na Zapadnom Balkanu i ocenila da će takva vrsta finansijske i ekonomske pomoći biti od velikog značaja za Srbiju.

Podsetivši da inicijativa dolazi pred izbore u Nemačkoj, a da raspoloženje nemačkog naroda za dalji proces proširenja nije veliko, Joksimović je naglasila da je uprkos tome Nemačka odlučila da napravi korak dalje koji je “ohrabrujući” za zemlje Zapadnog Balkana.

“Od zemalja Zapadnog Balkana, Srbija je najveća i u tom kontekstu je veliki fokus na njenu mogućnost da pomogne stabilizaciji čitavog regiona. To može samo kao snažna ekonomija, kao neko ko doživljava veliki ekonomski napredak, u tom kontekstu, za nas će, ovakva vrsta finansijske i ekonomske pomoći biti od velikog značaja”, rekla je Joksimović za Pink.

Iako je naglasila da ne voli preterano “podizanje očekivanja” kada je u pitanju ta inicijativa, ona smatra da će ovog puta svi želeti da Zapadni Balkan na određeni način stave u fokus i ekonomski ga osnažuju kako bi što pre koračio ka EU.

Ona smatra da bi fond bio upotrebljen pre svega za ekonomske projekte o kojima je tokom Berlinskog procesa i razgovarano, odnosno infrastrukturne projekte, pre svega kada je u pitanju autoput Beograd-Priština-Tirana, ali i da bi BiH bila “drugi krak”.

“Za Srbiju to sve izuzetno pozitivni projekti. Govori se o projektima vezanim za IT sektor, dakle o obrazovanju, razmeni, što su teme koje su od vitalnog značaja za napredak regiona. Mislim da je jasno i precizno detektovano da je ekonomija jedan od ključnih problema koja zapravo zaustavlja region u procesu evropskih integracija”, rekla je Joksimović.

Saglasila se i da bi podizanjem ekonomije opale tenzije koje su dovele do oštre retorike u regionu u poslednje vreme.

Podsetivši da je Berlin pre četiri godine inicirao Berlinski proces, koji bi trebalo da pokaže zemljama Zapadnog Balkana da postoji strateška odluka EU da se taj region inkorporira u Uniju u punopravnom članstvu, ona je istakla da u ovom trenutku Berlin pokreće novi ciklus koji se zove “Berlin plus”.

Prema rečima Joksimović, još je rano govoriti o tome kolika su sredstva u ovom trenutku u pitanju s obzirom na to da će se o tom predlogu razgovarati tokom sledećeg samita u okviru Berlinskog procesa, koji bi trebalo da se održi 12. jula u Trstu. “Očekuje se da će oko ove teme postojati konsenzus, očekuje se donatorska konferencija koja bi okupila sve zemlje EU, ali i EFTA, Evropski ekonomski prostor, koji bi omogućio da se određen fond formira”, rekla je Joksimović.

Joksimović, takođe, smatra da je u Srbiji potrebno stalno razvijati svest da o “potpunoj ekonomskoj zavisnosti od EU” ocenivši da je percepcija u javnosti potpuno pogrešna o tome ko su najveći donatori i davaoci kredita.

Govoreći o procesu proširenja, ona je rekla ne smatra da on ne beleži napredak jer bi Srbija u junu trebalo da otvori dva nova poglavlja što govori o tome da postoji kontinuitet i određeni tempo u tom procesu.

Podsetila je i da bi ministarka zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović danas u Briselu trebalo da potpiše donaciju od 66 miliona evra kroz IPA fondove.

Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije saglasan je da je EU najveći donator Srbije i ocenio da je “život pokazao da EU ne može da funkcioniše bez Srbije, da nije zaokružen prostor bez nje”.

“Prema nekim procenama, mi u pristupnom procesu, dobijamo manje para nego države centralnoistočne Evrope do 2004. godine, koje pre toga ušle. I to je jedan faktor koji ograničava naš razvoj. A pri tome se zaboravlja da izlazimo iz rata, sankcija i da bi upravo mi trebalo da dobijemo donacije EU. U tom smislu, mislim da je ideja o Maršalovom planu odlična, ali zavisi od veličine fonda”, rekao je Zečević.

Upitan kako bi mogli da se privuku strani investitori, on je podsetio na ideju predsednika Srbije Aleksandra Vučića da se još više liberalizuje protok robe između država i uspostavi carinska unija.

Ona je dodao da EU želi da uspostavi svoj uticaj u Srbiji, ali da su za to potrebne investicije u infrastrukturne projekte.

“Zašto bi Kina bila vlasnik infrastrukture u Srbiji, zašto ne EU?”, upitao je Zečević.

Povezani članci

Kocijančić: Zapadni Balkan da održi dobre komšijske odnose

EWB

Han: Kosovo se suočava sa velikim izazovima

EWB

Zaharijeva: EU nije dovoljno prisutna na Zapadnom Balkanu

EWB