BEOGRAD – Evropski pokret u Srbiji (EPuS) i Fondacija Fridrih Ebert (FES) organizovali su onlajn debatu “Srbija posle koronavirusa: Novi zamah u procesu proširenja” na kojoj je bilo reči o nastavku dijaloga Beograda i Pritšine, novoj metodologiji proširenja EU, regionalnoj saradnji, paketu pomoći EU Zapadnom Balkanu, ali i nedavnim protestima u Srbiji.
Debata je otvorena razgovorom o današnjem nastavku dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, nakon 20 meseci. Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izjavio je da je dijalog jedan od ključnih prioriteta i da je ponovno pokretanje dijaloga u centru pažnje Evropske unije.
„Mislim da je bitno dijalog staviti u perspektivu. Očekujemo rezultate i konkretne zaključke. Svi smo angažovani i dajemo punu podršku našem predstavniku Miroslavu Lajčaku koji vodi pregovore između Prištine i Beograda. Očekujemo i rešenje odnosa, ali takođe nam je jasno da to neće biti jednostavno i da će biti potrebno više rundi pregovora. Ohrabruje to što imamo dobre signale rukovodilaca iz oba grada i njihovu posvećenost”, istakao je Bilčik.
On je dodao da se nada se da ćemo do jeseni imati opipljiv pokret u pravom smeru, a pravi smer je sporazum između dva grada.
“Dijalog mora da dovede do rezultata, ne sme da propadne. Ovo je istorijska mogućnost“, naveo je Bilčik.
S druge strane, šef briselske kancelarije Nemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbednost (SWP) u Berlinu Dušan Reljić ukazuje na to da bi bilo pravo čudo ako bi se dogodili konkretni rezultati do jeseni.
„Mislim da je krajnje problematično da obe strane u pregovorima nemaju stvarni legitimitet. Sadašnji predsednik Vlade na Kosovu Avdulah Hoti je došao na vlast posle manje-više američke operacije. Prethodna vlast je oterana, a doveden je nov čovek koji treba da bude poslušan prema Zapadu. U Srbiji smo imali parlamentarne izbore za koje ne možemo da kažemo da su bili ni slobodni ni pošteni. Dve problematične vlasti pregovaraju o jednom rešenju koje treba da bude dugoročno, trajno i prihvaćeno u stanovništvu sa obe strane“, objašnjava Reljić.
Potpredsednik EPuS-a Vladimir Međak slaže se da je legitimitet upitan, ali ističe i da se ne zna šta je pozicija Srbije u ovim pregovorima.
„Plašim se da kod nas provejava jedna stvar i građanima servira a to je da je pitanje Kosova jedini i glavni uslov ulaska Srbije u EU, što je netačno. Bitno je, ali nije jedini i glavni uslov. Kad bismo uzeli scenario da se to zaista desi na jesen, onda bi se otvarila pitnja gde su nam demokratski standardi, vladavina prava, kakva nam je borba protiv korupcije, gde je Srbija u različitim domenima i slično”, kazao je Međak.
On je dodao da do kakvog god dogovora bude došlo, on mora biti takav da može preživeti test smene političe generacije.
“Bojim se da bi sporazum donet na brzinu vrlo brzo poklekao sa smenom političke generacije“, istakao je Međak.
Koliko je metodologija važna za pristupne pregovore?
Komisija je u februaru 2020. godine predložila revidiranu metodologiju za proširenje EU koja je u martu odobrena od strane EU lidera, koju su Srbija i Crna Gora odlučile da prihvate.
Zamenica generalne sekretarke Regionalnog saveta za saradnju i bivša šefica Pregoavračkog tima za pristupanje Srbije EU, Tanja Mišćević, izjavila je da mnogo pričamo o novoj metodologiji, ali često ne znamo čemu služi.
„Metodologija je samo strateški pravac svega onoga što se kroz pregovore odvija. Kroz pregovore država definiše pravac, vreme i rokove za pristupanje EU. Moramo se podsetiti onoga što jeste suština. Sama metodologija ne donosi previše novih stvari, nema nečega što ne možemo da razumemo i ne možemo da smestimo u kontekst ono što smo već imali”, istakla je Miščević, ali dodala da raduje postojanje mogućnosti ubrzanje uključenja država kandidata u neke od zajedničkih politika EU.
Međak ipak objašnjava da ono što nijedna metedologija ne može zameniti jeste da vi morate uraditi svoj posao, prvenstveno kad pričamo o vladavini prava.
„Kada vi odradite vaš deo posla, baš vas briga za metodologiju. Ona je promenjena zato što je uočeno da Srbija i Crna Gora umesto da se više približavaju EU, one pre svega u osnovnim stvarima odlaze od EU“, ističe Međak i dodaje da je jedan od ključnih segmenata nove metodologije ideja o većem prisusutvu EU i stavljanje većeg pristiska na političke elite.
Reljić objašnjava da metodologija nije prirodna nauka, nije tehnički nego politički postupak.
“Da se vratim na naslov debate ‘Novi zamah u procesu proširenja’ – da, ali zamah je krenuo u suprotnom pravcu. Mi ne možemo da vodimo tehničku debatu o tome kako nova metodologija može da pospeši ceo proces u trenutku kada imao ogromnu nestabilnost na ulicama u Srbiji, kada imamo velike probleme u BiH i Crnoj Gori i kada se iskazuje da su vlasti u svim tim regionima odlučile da po svaku cenu drže vlast i da su im EU i ljudska i manjinska prava jedno pitanje na periferiji bilo kakvog razmišljanja”, istakao je Reljić.
S druge strane, Bilčik smatra da je proces pregovora je jedini način da se ostvari promena.
“Pregovori nisu laki, ali su oni jedini način putem kojeg mi u EU imamo ikakvu šansu da utičemo na ono što se događa na terenu, što je u rukama političkih elita”, kazao je izvestilac EP za Srbiju.
Koliko je EU zaista posvećena proširenju?
Krajem aprila objavljen je paket pomoći vredan 3,3 milijarde evra za pomoć regionu u otklanjanju posledica COVID-19, zajedno sa ogromnim ekonomskim i investicionim paketom za Zapadni Balkan koji će uslediti na jesen. Takođe se očekuje da će Instrument za pretpristupnu pomoć III biti uvećan, što ukazuje da će ekonomski i socijalni razvoj regiona biti u fokusu EU, država članica i međunarodnih finansijskih institucija koje će uložiti napore da pomognu regionu u premošćivanju jaza u razvoju i podsticanju daljih reformi. Međutim, razgovaralo se o tome koliko je EU zaista posvećena proširenju.
Reljić smatra da je krajnje neodgovorno i opasno nastavljati pregovore sa vlastima koje ni na koji način ne dele evropske vrednosti i nemaju ideju da će jednog dana pristupiti EU.
“Kroz nečinjenje, kroz pretendovanje da je sve normalno u Crnoj Gori, Srbiji, BiH i u Albaniji zapravo na jedan vrlo opasan i neodgovoran način se daje mogućnost nedemokratskim snagama da ostanu na vlasti, to je suštinski problem”, istakao je Reljić.
S druge strane, Bilčik je izjavio da smatra da EU šalje jasne signale kroz pregovore i da je činjenica da Srbija nije otvorila poglavlje u poslednjih nekoliko meseci važan signal od zemalja članica i da to treba uzeti ozbiljno.
„Otvaranje i zatvaranje poglavlja jasno pokazuje gde se nalazimo, gde su pitanja i problemi. Srbija i Crna Gora su ostvarile određeni napredak, ali mislim da je okvir za pregovore koji je postavljen jedini način koji mi imamo u Briselu da vidimo da li se zaista dolazi do napretka na terenu. Ja ću kao izvestilac za Srbiju ove jeseni pisati izveštaj i biću otvoren i iskren o tome šta se dešava u Srbiji, konstatovaćemo napredak, ali i probleme koje postoje”, naveo je Bilčik.