BEOGRAD – Direktor BIRODI-ja Zoran Gavrilović upozorio je u analizi Nacrta Zaključka druge faze međustranačkog dijaloga da on ne sprečava funkcionersku kampanju predsednika Republike, a izrazio je i sumnju da će Privremeno nadzorno telo, koje se predlaže u dokumentu, biti oslobođeno uticaja vladajućih stranaka.
“Ako bismo napravili analizu ko je profitirao, a ko ne u pregovaranju o primeni zakona, tj. „dogovornom pravu“, na prvom mestu „profitera“ je Aleksandar Vučić, koji je očuvao poluge lične vlasti očuvavši mogućnost da ima javnu i partijsku predsedničku funkciju, odnosno da sprovodi funkcionersku kampanju tokom i van izbora emitovanu do besmisla na TV Pink”, naveo je Gavrilović u analizi.
Primetio je i da u priloženom Nacrtu nema nigde informacije o nameri da se menja član 50 Zakona o sprečavanju korupcije, kojim bi predsednik Republike bio uskraćen da zloupotrebljava javne resurse, odnosno da ima pravo na funkcionersku kampanju i tokom i van izbornog perioda.
Nacrt, prema njegovoj oceni, nije prepoznao kao rizik ni formulisao meru za kršenje člana 40 Zakona o sprečavanju korupcije koji je plod činjenice da predsednik Republike sa pozicije predsednika stranke vrši formiranje kriterijuma i predlaganje kandidata za narodne poslanike (član 45 Statuta Srpske napredne stranke) i time buduće poslanike stavlja u zavisan odnos naspram njega.
„Ukratko, mehanizmi lične vlasti Aleksandra Vučića nisu bili tema Nacrta“, istakao je Gavrilović.
Opozicija, prema njegovom mišljenju, treba da da odgovor javnosti na pitanje zašto nisu insistirali na izmeni člana 50 Zakona o sprečavanju korupcije kojim se predsedniku uskraćuje funkcionerska kampanja, ali i zašto nisu tražili da se spreči, shodno nalazima ODHIR-a, kršenje OSCE dokumenata, da predsednik Republike ne može da bude i predsednik stranke.
„Ovo je srž Vučićeve lične vlasti koja je urušila vladavinu prava, integritet institucija i slobodnu javnosti, bez kojih nema slobodnih izbora“, naveo je on.
Problematičan integritet Privremenog nadzornog tela
Direktor BIRODI-ja ocenio da predloženo osnivanje Privremenog nadzornog tela predstavlja priznanje da REM neće da obavlja svoju nadležnost definisanu Zakonom o elektronskim medijima, koju je obavljao sve do parlamentarnih izbora 2014. godine.
„Autori Nacrta su zato predložili formiranje REM kopije, koja svojim nadležnostima se preklapa sa Nadzornim odborom, telom čiju nadležnosti i sastav su regulisane Zakonom o izboru narodnih poslanika članovi 99 i 100. Tako pored dva (nefunkcionalna) tela nastalo je i treće! Šta će se desiti kada o istoj stvari donosu razlitite odluke ili mišljenja ostaje da se vidi“, upozorio je Gavrilović u analizi objavljenoj na zvaničnoj stranici BIRODI-ja.
Autori Nacrta su se, prema njegovim rečima, pobrinuli da on dodatno bude problematičan sa aspekta integriteta time što su predvideli da Telo osnuje Ministarstvo kulture i informisanja kao deo izvršne vlasti umesto Narodna skupštine.
Skreće se pažnja i da autori Nacrta sugerišu da se pri izboru članova Tela vodi računa o „političkom pluralizmu i profesionalnoj stručnosti“, čime se promoviše koncept partijske države, koja je kod nas prevenirana članom 5 Ustava Srbije stavom “Političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast, niti je potčiniti sebi“ i uspostavljanjem regulatornih skupštinskih tela.
Autori Nacrta su REM-u dali mogućnost, navodi se u analizi, da u netransparetnom postupku „izabre“ šest članova Tela, koji će kao članovi Tela koje će nadzirati rad REM-a, koje je u to telo sam REM birao, što je, kako je ocenio, bazičan primer sukoba interesa.
„S druge strane, jedan od fasilitatora, predsednik Narodne skupštine je lider stranke, učesnice na izborima. Njemu, ali i ostalim fasilitatorima je dato pravo da u netrasparetnom proceu predlože još šest članove Tela, što je u slučaju predsednika Narodne skupštine sukob interesa iz ugla člana 40 Zakona o sprečavanju korupcije“, ukazao je direktor BIRODI-ja.
Gavrilović je naveo i da se neprincipijelnost autora Nacrta ogleda i u činjenici da je za razliku od analize izveštavanja medija, koja je prebačena na Telo, REM-u ostavljeno pravo da kreira metodologiji monitoringa.
„Time je REM faktički zadržao pravo da (posredno) utiče na izgled izveštaja o monitorngu izveštavanja emitra putem davanja saglasnosti na izgled metodologije monitoringa“, stoji u analizi.
Upozorio je i da odluka da se razdvoje javni servisi i privatni emiteri, kada je u pitanju priroda akata kojima se regulišu prava i obaveze emitera, dodatno urušava integritet izbornog procesa.
„Ako se pogledaju monitoirinzi BIRODI, a poslednji je za period od 11. juna do 30. juna ove godine, oko dve trećine monitorisanog vremena u svim dnevnicima na TV sa nacionalnim pokrivanjem i N1 o predsedniku Republike, bilo je u dnevniku Pinka. Ovo je višegodnišnji trend na koji REM ne reaguje po članu 47 Zakona o elektronskim medijima. Uvođenje samo preporuka za privatne emitere omogućiće nastavak opisane prakse“, naveo je on.
Pozitivno iznaneđenje u Nacrtu, prema njegovoj oceni, predstavlja uvođenje samoregulacija na javnim medijskim servisima, „ako ona podrazumeva redakcijsku samoevaluaciju novinara, koju inače BIRODI predlaže godinama, a koja treba da pomogne da mediji umesto sredstava promocije, propagande i etikritanja postanu sredstva istraživanja, analiziranja, propitivanja, pozivianja na odgovornost i deliberacije“.