BEOGRAD – Premijerka Srbije Ana Brnabić najavila je danas osnivanje međuresorne radne grupe za održivi razvoj, napominjući da 17 ciljeva održivog razvoja iz Agende 2030 treba “prevesti na srpski”, odnosno odrediti šta su prioriteti za Srbiju, prenosi FoNet.
“To je najkorisniji savet koji sam danas dobila, da te ciljeve upodobimo Srbiji i njenim prioritetima”, rekla je Brnabić na sastanku sa Nacionalnim konventom o Evropskoj uniji (NKEU).
Ona je ocenila da je ovaj dijalog sa Nacionalnim konventom o Evropskoj uniji dobar je primer dijaloga koji vodi ka konkretnim rezultatima.
“Pozivam NKEU da odredi predstavnike u toj međuresornoj grupi i tada ćemo dogovoriti da li će to biti strategija, mapa puta ili akcioni plan”, rekla je Brnabić.
Govoreći o ciljevima održivog razvoja, Brnabić je istakla da je Srbija 2019. godine objavila Dobrovoljni nacionalni izveštaj na temu održivog razvoja, dok bi sledeći bio u narednom ciklusu 2022. godine.
Predstavnica NKEU za radne grupe 17 i 32 Kori Udovički istakla je da ne treba praviti paralelne procese kada je reč o ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja sa planiranjem recimo programa 2025.
“Program 2025. ne postoji, nismo ga videli, možda postoji neki papir u državi i Vladi”, rekla je Udovički, podsećajući da je Transparentnost Srbija tražila taj dokument i nije dobila.
Kada je reč o ciljevima Održivog razvoja, Udovički ukazuje da Srbije izveštava o “svemu i svačemu”, a trebalo bi da nacionalizuje taj proces.
“To podrazumeva da ciljeve “prevede” na srpski, ali da se ne izađe iz njihovog duha”, rekla je Udovički i navela primer Slovenije u kojoj je cilj “iskorenjivanje gladi” trasformisan u to da se smanji gojaznost.
Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić istakla je da su oni spremni da budu “alat” međuresornoj radnoj grupi, kako bi se ti ciljevi “preveli” na srpski.
Verica Ignjatović ispred Ministarstva finansija govorila je o ekonomskim dimenzijama ispunjavanja Cijeva održivog razvoja, a Programom ekonomskih reformi za 2021-2023 od 17 ciljeva ciljano je 13.
Ignjatović je navela da su finansijske rezerve zemlje proteklih godina omogućile da se u 2020. godini koriste za neutralisanje negativnih efekata pandemije.
“Kroz tri paketa pomoći privredi i stanovništvu prošle i ove godine, vredni 12,8 odsto BDP u 2020. godini i oko četiri odsto ove godine, navela je Ignjatović, Vlada Srbije je potvrdila princip da niko ne sme biti izostavljen.