fbpx
European Western Balkans
Dijalog Beograda i Prištine

Carine glavna prepreka za dalje pregovore, promena granica i dalje moguća

Kosovska Mitrovica; Photo: Wikimedia Commons

MINHEN – Dok pitanje promene granica i dalje “visi u vazduhu”, carine vlade Kosova trenutno se čine kao najaktuelnija tema i najveći kamen spoticanja dijaloga Beograda i Prištine. Jedina sigurna stvar je da će normalizaciju odnosa Kosova i Srbije biti mnogo teže postići od sporazuma o promeni imena između Grčke i Severne Makedonije.

Ovo su glavni utisci koji se mogu steći iz kratkih intervjua koje je Politiko uradio sa liderima regiona – predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, predsednikom Kosova Hašimom Tačijem, premijerom Ramušom Haradinajem, kao i predsednikom Crne Gore Milom Đukanovićem – na marginama Minhenske bezbednosne konferencije, tokom koje su Vučić i Tači učestvovali na panelu posvećenom odnosima njihove dve zemlje.

Prema Vučiću, jedina stvar koja ga sprečava da nastavi dijalog u Briselu jesu carine koje je uvela vlada Ramuša Haradinaja u novembru prošle godine.

“Mislio sam da je neodgovoran, ali ne toliko neodgovoran”, izjavio je predsednik Srbije.

Osvrćući se na primer Grčke i Severne Makedonije, koje su u proteklih nekoliko meseci rešile svoj najteži bilateralni spor, Vučić je rekao da se njihova situacija ne može porediti sa normalizacijom odnosa Srbije i Kosova.

“Sto puta je teže”, naglasio je, dodajući da, uprkos tome, dogovor mora da bude postignut. “Inače ćemo se suočiti sa katastrofom”, zaključio je.

Osim što je doprinela zategnutijim odnosima Beograda i Prištine, pitanje carina je takođe prouzrokovalo podele među vlastima Kosova. Dok predsednik Tači zagovara mekši pristup, premijer Haradinaj gleda na priznanje od strane Srbije kao minimalni uslov za njihovo ukidanje, podseća Politiko.

Uprkos njihovom neslaganju, Tači je podvukao da Kosovo govori jednim glasom. “Svi su za dijalog, za pregovore i za sporazum”, rekao je.

Prema predsedniku Kosova, vlada bi trebalo da posluša savete SAD i EU povodom carina (obe su je pozvale da ih ukinu).

Međutim, Haradinaj i dalje ne prihvata kompromis oko carina, njegovog protivljenja korekciji granica, kao i zahteva za priznanje od strane Srbije.

“Priznanje bi trebalo da bude izvinjenje za tragedije koje je doživela naša država i naš narod”, rekao je on, aludirajući na konflikte iz 1990-ih.

Takođe je kritikovao Visoku predstavnicu EU Federiku Mogerini zbog njenog odbijanja da odbaci mogućnost promene granica što bi, po njegovom mišljenju, nanelo štetu kako regionu, tako i EU.

Predsednik Đukanović saglasio se da je ideja promene granica dobila određen nivo legitimiteta od strane međunarodne zajednice, ali je takođe naglasio da bi svi trebalo da budu veoma pažljivi kada je reč o regionu Zapadnog Balkana.

Podsetio je da će, nakon Severne Makedonije i, ukoliko sve prođe po planu, Srbije i Kosova, za koje se složio da predstavljaju “tvrđi orah”, ostati još jedno nerešeno pitanje u regionu – Bosna i Hercegovina.

“Moraćemo da se pozabavimo Bosnom na mnogo ozbiljniji način… sa širim opsegom učesnika”, zaključio je. “Biće veoma komplikovano naći formulu za Bosnu”.

Povezani članci

Marsijak: Etničke granice protivne su etici evropskih integracija

EWB

Grenel: Ostvarili smo napredak u pregovorima

EWB

Tenzije na Kosovu rastu, Mogerini za nastavak normalizacije

EWB