Dok se prvi znaci da je vrhunac epidemije dosegnut javljaju u Italiji i Španiji, druge evropske zemlje i dalje se nalaze na uzlaznim putanjama broja zaraženih i umrlih.
Prema podacima Fajnenšal Tajmsa, izgleda da se broj žrtava virusa na dnevnom nivou u Italiji i Španiji više ne povećava. U obe zemlje svaki dan donese stotine novih preminulih od bolesti COVID-19, ali taj broj, makar u Italiji, u poslednjih osam dana, ne prelazi rekord od 27. marta, kada je u jednom danu umrlo 919 ljudi.
Broj novih slučajeva u Italiji na dnevnom takođe se nalazi u blagom padu; vrhunac je dosegnut 21. marta, i nije pre prestignut od tada. U Španiji se isto desilo 31. marta.
Zaključno sa 2. aprilom, 96% svih preminulih u Italiji stariji su od 60 godina, pokazuju podaci Instituto Superiore di Sanita.
Međutim, dok su prošle nedelje žrtve iz Španije i Italije činile oko 50% svih žrtava u svetu, taj broj, koji sada iznosi 25.000, za nedelju dana je pao na oko 40% – što je znak da se broj umrlih u drugim zemljama povećava.
Trenutno najveći rast doživljavaju Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nemačka je jedina preostala evropska zemlja u kojoj je broj žrtava prešao hiljadu. Kako predviđa Fajenšal Tajms, ove zemlje još nisu dosegle svoje vrhunce.
Švedska za sada sa najblažim merama
Primer Italije, koja je bila prva evropska zemlja koja je uvela stroga ograničenja kretanja na celoj teritoriji, sledile su i druge, kao što su Holandija, Španija, Francuska, Belgija, Poljska i Grčka. Prema podacima koje je sakupio Politiko, mere Nemačke, Danske, Slovačke i Hrvatskesu manje striktne, dok u Švedskoj i dalje ne postoji ograničenje kretanja, aktivnosti na otvorenom su dozvoljene, a zabranjeno je samo okupljanje više od 50 ljudi.
“Iako je po teritoriji treća najveća zemlja u EU, Švedska ima samo 10 miliona stanovnika; glavne ulice naših gradova su uvek skoro prazne… Prema podacima iz 2018-19, većinu švedskih domaćinstava čini jedna osoba, bez dece. To je dramatično drugačija situacija u odnosu na Italiju, gde više generacija živi pod istim krovom, ne samo iz finanskijskih razloga”, piše za ovaj časopis švedska novinarka Lisa Bjurvald, iznoseći jedno od tumačenja zašto u njenoj zemlji, i pored skoro nepostojećih mera, još nije došlo do zabrinjavajućih količina obolelih.
Kada je reč o političkim aspektima borbe protiv krize, neke evropske zemlje uvele su vanredno stanje, dok druge, uključujući Grčku, Nemačku, Poljsku i Hrvatsku, nisu. Nigde ovo pitanje, međutim, nije izazvalo toliko kontroverzi kao u Mađarskoj, gde je prema zakonu o vanrednom stanju uvedena vladavina dekretima, uz drakonske kazne za širenje “lažnih vesti”.
Za mnoge članove Evropske narodne partije, u kojoj je vladajuća mađarska partija Fides i dalje član, mada sa suspendovanim pravom glasa, ovo je bila kap koja je prelila čašu. Trinaest partija sa kontinenta, među njima i vladajuće partije Grčke i Norveške, uputile su pismo predsedniku EPP Donaldu Tusku tražeći da Fides bude isključen iz ove partijske porodice. O tome će raspravljati naredna politička skupština Evropske narodne partije, na kojoj će učestvovati i Srpska napredna stranka.