Forum civilnog društva u okviru Berlinskog procesa (CSF) održaće se 14. i 15. septembra u Tirani. Primarni cilj CSF-a je da omogući konstruktivnu i inkluzivnu diskusiju o regionalnim izazovima na putu ka članstvu u EU. Forum je strukturiran oko sedam tematskih radnih grupa, koju predvode organizacije civilnog društva. Ove radne grupe angažovane su u sveobuhvatnom procesu konsultacija, koje uključuju kako organizacije civilnog društva tako i eksperte, kako bi se zajednički formulisale preporuke za evropske i za nacionalne institucije i regoinu.
Tokom drugog dana Foruma civilnog društva u Tirani, regionalni stručnjaci imaće priliku da razgovaraju temi ditalizacije i kako regulativna Evropske unije može pomoći u poboljšanju digitalnog tržišta i usluga na Zapadnom Balkanu.
O glavnim izazovima i preporukama u oblasti digitalizacije razgovarali smo sa Darkom Brkanom iz sarajevske organizacije “Zašto ne”, koja vodi radnu grupu posvećenu ovoj temi. Brkan objašnjava za European Western Balkans da je digitalizacija proces koji obuhvata veoma široku oblast i veliki broj zainteresovanih strana, te da je to polje sa puno izazova.
“Među glavne izazove sigurno možemo izdvojiti manjak resursa i kapaciteta država regiona za proces digitalizacije, kao i fragmentisanost i nekoordinisanost institucija u implementaciji i donošenju regulativa potrebnih za digitalnu transformaciju, ali i nemogućnost razvoja instrastrukture iz različitih razloga, kao i nezadovoljavajući nivo digitalne i informacione pismenosti građanki i građana”, navodi Brkan.
On napominje da postoje i globalni izazovi na polju digitalizacije, koji ne mogu biti rešeni na nivoima nacionalnih država.
“To su pitanja regulacije digitalnih servisa i tržišta, te u prvoj meri povećavanje nivoa sigurnosti digitalnog okruženja od strane velikih online platformi. Ovo je problem koji utiče na sve aspekte digitalnog razvoja i zato mislimo da se zemlje regiona, u što skorijem roku, moraju priključiti procesima regulacije ovih pitanja koji se trenutno dešavaju unutar EU”, objašnjava Brkan.
Kada je reč o angažovanju EU u digitalnoj transformaciji Zapadnog Balkana, Brkan je ocenio da je Brisel veoma angažovan na ovom polju, od finansiranja projekata i praćenja procesa digitalizacije do pružanja pomoći i podrške u usklađivanju zakonodavstva sa legislativom EU, do uključivanja u inicijative Evropske unije vezane za digitalnu agendu.
On veruje da bi se efekti svih ovih procesa mogli uvećati kada bi se omogućilo zemljama regiona što ranije uključivanje u jedinstveno digitalno tržište EU, kako bi svi, osim obaveza transponovanja evropskog zakonodavstva, mogli da koriste i benefite ovog procesa.
“Problemi onlajn bezbednosti, zaštite maloletnika i ostalih ugroženih grupa, transparentnosti političkih kampanja, proliferacije nelegalnog štetnog sadržaja, kao i mnogi drugi, nešto su što zemlje regiona teško mogu same rešiti, a čekanje na pristupanje EU kako bi se koristila zaštita koju pružaju nove evropske digitalne regulacije, može biti prekasno”, kaže Brkan.
Zato bi, smatra Brkan, uz podšku koju već pruža, Evropska Unija trebalo da nađe modalitete kako da se jedinstveno digitalno tržište EU što pre proširi i na Zapadni Balkan, što bi donelo obostrane benefite.
Tematska radna grupa sastavljena od organizacija civilnog društva i pojedinaca iz regiona posvećena digitalizaciji dala je preporuke EU i zemljama Zapadnog Balkana za unapređenje procesa digitalizacije u regionu.
Kako objašnjava Brkan, radna grupa za digitalizaciju ove godine se prvenstveno fokusirala na pitanje kako region što brže može da maksimalno iskoristi zakonodavni proces EU u oblasti digitalizacije. To se pre svega odnosi na direktivu o digitalnim uslugama (Digital Services Act) i direktivu o digitalnim tržištima (Digital Markets Act), kao i na koregulatorne procese koji ga prate, kao što je rad na Kodeksu dobre prakse u borbi protiv dezinformacija (Code of Practice on Disinformation).
U jednoj od preporuka, OCD navode značaj uspostavljanja koooordinisanog regionalnog pristupa implementaciji EU Digital Services Act-a ili ekvivalentnog regulativnog regionalnog instrumenta, kako bi se osigurala jednaka zaštita i bezbednost onlajn korisnika u regionu na način kako je to urađeno u EU.
Organizacije preporučuju facilitaciju i ubrzavanje procesa ulaska Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU, uz osiguravanje da celi region na ovom polju napreduje istom brzinom, gde god je to moguće.
Preporučuje se i zagovaranje da velike onlajn platforme i onlajn pretraživači (VLOPs i VLSEs) prošire obaveze preuzete kroz Kodeks dobre prakse u borbi protiv dezinformacija za EU članice i na zemlje Zapadnog Balkana.
“Verujem da je ovo trenutno i najaktuelnija, ali i najsloženija oblast u napretku regiona u digitalizaciji, te da je nužno da se ovim pitanjima bavimo što je moguće ranije. Isto tako, mislimo da sve zemlje regiona dele zajednički interes i potrebu da svojim gradjanima omoguće visok nivo onlajn zaštite, te da možemo doći do jednog regionalnog glasa ka EU po ovom pitanju”, zaključuje Brkan.