Forum civilnog društva u okviru Berlinskog procesa (CSF) održaće se 14. i 15. oktobra u Tirani. Primarni cilj CSF-a je da omogući konstruktivnu i inkluzivnu diskusiju o regionalnim izazovima na putu ka članstvu u EU. Forum je strukturiran oko sedam tematskih radnih grupa, koju predvode organizacije civilnog društva. Ove radne grupe angažovane su u sveobuhvatnom procesu konsultacija, koje uključuju kako organizacije civilnog društva tako i eksperte, kako bi se zajednički formulisale preporuke za evropske i nacionalne institucije u regionu.
Tokom Foruma civilnog društva u Tirani, eksperti iz regiona imaće priliku da razgovaraju o temi energetike i energetske tranzicije regiona. U okviru CSF-a tematska radna grupa koju predvodi Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) razvila je preporuke koje se odnose na dve ključne oblasti delovanja – vladavinu prava i pravednu i inkluzivnu energetsku tranziciju.
Dikretor RERI-ja Mirko Popović, objašnjava za European Western Balkans da Ugovor o osnivanju Energetske zajednice ističe 2026. godine i da je potrebno razmatranje produžetka Ugovora, koje bi bilo zasnovano na izveštaju o primeni Ugovora koji će sadržati i preporuke za prevazilaženje problema sa kojima su se Energetska zajednica i strane potpisnice suočavale u prethodnom periodu.
„Evropska komisija bi trebalo da pripremi izveštaj za Evropski parlament i Saveta. Prethodni izveštaj objavljen je 2011. godine. Potrebno je obezbediti odgovarajući odgovor na kršenje Ugovora od strane država Zapadnog Balkana, odnosno, obezbediti mehanizme za primenu Ugovora i sprečavanje zagađenja, kršenja ljudskih prava i nedozvoljene državne pomoći“, kaže Popović.
Dodaje da civilno društvo preporučuje značajniju ulogu Evropskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u razgovorima o produžetku Ugovora, kako bi se ojačao demokratski kapacitet i odgovornost svih strana potpisnica u sprovođenju Ugovora o osnivanju Energetske zajednice.
Do 2030. godine zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da donesu mnoge odluke kako bi se što više približili standardima i onome što je EU postavila kao ciljeve ka ostvarivanju dekarbonizacije. Na to su se zemlje regiona obavezale prihvatanjem Zelene agende, strategije regionalnog razvoja koja ima za cilj da odgovori na izazove klimatskih promena i zelene tranzicije i da pomogne zemljama Zapadnog Balkana da usklade propise o životnoj sredini sa evropskim standardima i normama.
Energetska tranzicija regiona Zapadnog Balkana mora da bude pravedna i inkluzivna
Međutim, Popović ističe da posle gotovo 20 godina primene Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, problemi u regionu su gotovo isti kao i 2006. godine. On podseća da je Generalna skupština UN je utvrdila pravo na zdravu i održivu životnu sredinu kao ljudsko pravo.
„Zavisnost od uglja u proizvodnji električne energije, uvozna zavisnost, energetsko siromaštvo i zagađenje životne sredine koje ugrožava zdravlje, imovinu i ljudska prava građana“, navodi direktor RERI-ja, dodajući da je Evropska unija je utvrdila ambiciozne ciljeve klimatske neutralnosti, u cilju ostvarivanja obaveza preuzetih Pariskim sporazumom, a da je rat u Ukrajini kao prioritete postavio pitanja energetske sigurnosti i smanjenja zavisnosti od uvoza energenata, posebno fosilnog gasa.
Prema njegovim rečima, postoje značajne razlike između zemalja regiona u energetskom sektoru, ali su brojni i zajednički problemi. Objašnjava da ekonomije u kojima je proizvodnja električne energije vezana eksploataciju uglja suočile su se sa problemom primene Direktive o velikim ložištima i Direktive o industrijskim emisijama, odnosno, nemogućnošću smanjenja zagađenja iz termoelektrana.
„To je dovelo do situacije u kojoj države krše svoje međunarodne obaveze (Ugovor o osnivanju energetske zajednice) i time ugrožavaju zdravlje i ljudska prava svojih građana ali i građana EU. U okviru Energetske zajednice nije razvijen odgovarajući odgovor na kršenje ugovora od strane strana potpisnica. Poštovanje načela vladavine prava ključno je pitanje energetske tranzicije, a to je istovremeno i ključni preduslov za pristupanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji“, smatra Mirko Popović iz RERI-ja.
On ipak naglašava Popović naglašava da bi energetska tranzicija regiona trebalo da bude pravedna i inkluzivna i da uzme u obzir problem ekstremnog energetskog siromaštva i rešavanje problema najugroženijih grupa i regiona koji su ekonomski zavisni od eksploatacije uglja.
„Energetsko siromaštvo je problem koji usporava i onemogućava dekarbonizaciju regiona Zapadnog Balkana, zbog čega je neophodno da proces dekarbonizacije sadrži tri ključne karakteristike – demokratizaciju, demonopolizaciju i decentralizaciju, pre svega u proizvodnji električne energije i aktivnu ulogu domaćinstava i privrede kao proizvođača i potrošača električne energije“, kaže Popović.
Govoreći o ulozi Evropska unije u razvoju kapaciteta država regiona u ovoj oblasti, Popović smatra da je proces evropskih integracija ključni pokretač promena u regionu, zbog čega uloga u EU presudna.
„EU bi trebalo da omogući postepeno uključivanje regiona Zapadnog Balkana u EU sistem trgovine emisijama (ETS), što bi bio jasan pokazatelj perspektive zemalja Zapadnog Balkana za pristupanje EU. Važan preduslov za uključivanje regiona u ETS je uspostavljanje normativnog okvira i efikasno sprovođenje monitoringa, izveštavanja i verifikacije emisija gasova sa efektom staklene bašte u svakoj o d zemalja Zapadnog Balkana“, navodi Popović, dodajući da je EU neophodno da EU obezbedi uslove za sistem trgovine emisijama i zemljama regiona, uz neophodne garancije da će finansijski resursi biti upotrebljeni za proširenje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivnih izbora i smanjenje zagađenja iz termo-energetskih postrojenja.