STRAZBUR – Poslanici Evropskog parlamenta raspravljali su danas na plenarnoj sednici o izveštaju Evropskog parlamenta o Srbiji, O izveštaju poslanici EP glasaće se u sredu.
Vladimir Bilčik poručio je da je glavna poruka izveštaja da Srbija treba da donese fundamentalne odluke kako bi napravila ključni napredak na putu ka EU. “To se odnosi na interne reforme u oblasti vladavine prava kao i jačanje nezavisnih medija i medijskog okruženja. Nastavićemo da pratimo razvoj u tim oblastima”, rekao je Bilčik.
On je spomenu da bi Evropska unija trebalo da bude angažovana po pitanju dijaloga Beograda i Prištine, ali da je na Kosovu i Srbiji da nastavlje dalje. Podsetio je na stav Evropskog parlamenta da se Srbija mora uskladiti sa pozicijom Evropske unije prema Rusiji.
“Kako u svojim stavovima tako i po pitanju sankcija. Nadam se da će Srbija iskoristiti novi zamah politike proširenja. Želimo da se Srbija uskladi sa sankcijama kako bi nastavila svoj evropski put”, rekao je Bilčik.
On je pozdravio usvajanje mera o izbornim uslovima koje su nastale kao rezultat međustrnaačkog dijaloga koji je vođen uz posredovanje Evropskog parlamenta.
Izvestioci “iz senke” svih poslaničkih grupa započeli su svoja izlaganja saučešćem porodicama i prijateljima stradalim u masovnim ubistvima i poručili da Evropska unija stoji uz Srbiju.
Željana Zovko, poslanica EP iz redova Evropske narodne partija (EPP) izjavila je da Srbija na putu ka EU treba da donese važne odluke kao što je usklađivanje sa spoljnom politikom EU. “Zabrinjavajući je pad u usklađivanju Srbije sa spoljnom politikom EU”, rekla je Zovko.
U ime Socijaldemokrata Demetris Papadakis rekao je da je važno da reforme Srbij budu sprovedene sa svim zainteresovanim stranama kako bi se osigurale pozitivne promene za sve građane Srbije.
“Pratimo napredak Srbije prema EU i naglašavamo da se mora nastaviti sa reformama, posebno u oblasti vladavine prava, demokratije, borbe protiv institucije i jačanje nezavisnih medija”, rekao je Papadakis.
Klemen Grošelj iz poslaničke grupe “Obnovimo Evropu (Renew Europe) rekao je da izveštaj Evropskog parlamenta pokazuje skroman napredak koji je u Srbiji postignut u prethodnoh godini.
“Zakonodavstvo je samo na prvi pogled usklađeno sa evropskim, ali fali njegova implementacije. To pokazuje slučaje smene tužiteljke koja je istraživala korupciju, bez obzira na promene Ustava koje bi trebalo da garantuju nezavisnost pravosuđe”, rekao je Grošelj.
On je situaciju u medijima u Srbiji ocenio kao “jadnu”, u kojoj dominira državna kompanija Telekom u korist vladajućeg režima. Prema njegovim rečima, zbog svega toga “članstvo Srbije u EU nije političkim strukturama prioritet”. “EU je za njih samo jedna arena za političke borbe, a de facto se ništa ne događa na tom putu”, rekao je Grošelj.
Viola fon Kramon iz redova Zelenih ocenila je da stanje demokratije u Srbiji nije ništa bolje nego pre, dodajući da izbori nisu slobodni, da politička kultura i stanje u medijima ne ispunjava demokratske standarde EU.
Pozvala je vlasti u Srbiji da sprovedu neophodne unutrašnje reforme, “jer ništa drugo neće zameniti zahteve EU da se ispune najviši standardi iz oblasti vladavine prava, nezavisnosti praovuđa, borbe protiv korupcije i slobode medija”.
Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, ona je ocenila da bi Srbija trebalo da nađe način da građani sa Kosova ne budu marionete u nečijim rukama. “Kada to Srbija postigne tek tada može postati prava zemlja kandidatkinja za članstvo u EU”.
Pročitaj još: Osuda masovnih ubistava u Srbiji među usmenim amandmanima na plenarnoj sednici EP
Šta piše u izveštaju EP o Srbiji?
EP ponavlja svoj poziv Srbiji da pruži ubedljive rezultate u slučajevima od visokog javnog interesa, uključujući slučajeve Krušika, Jovanjice i Belivuka. Izražava se zabrinutost zbog slabog napretka u ovim slučajevima, kao i zbog navoda da je Darko Šarić organizovao međunarodnu kriminalnu organizaciju dok je boravio u srpskom zatvoru.
„Evropski parlament naglašava činjenicu da su potrebni napori i politička volja da bi se postigli opipljivi rezultati, posebno u pogledu borbe za organizovanim kriminalnom“, navodi se u kompromisnim amandmanima.
Ponavlja se ozbiljna zabrinutost za stanje u oblasti slobode izražavanja i nezavisnosti medija, i navodi da je to „oblast koju treba rešavati kao pitanje od najvećeg prioriteta“. Pozdravlja se osnivanje vladine radne grupe za zaštitu novinara. Izražava se i zabrinutost zbog neuravnoteženosti između predstavnika vlasti i opozicije na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću.
„EP poziva Srbiju da unapredi i zaštiti medijski profesionalizam, raznolikost i pluralizam, promoviše kvalitetno i istraživačko novinarstvo“, kaže se u amandmanima. EP žali zbog zloupotrebe medija vladajućeg režima, kako bi se stekla „nepravedna politčka prednost, napadali politički protivnici i širile dezinformacije“.
Podseća se da se proces pristupanja EU zasniva na istinskoj spremnosti zemlje kandidata da se pridržava vrednostima i principima EU. Izražava se zabrinutost zbog trenda smanjenja podrške članstvu Srbije u EU i rastuće podrške ruskom režimu, „što je rezultat dugogodišnje anti-EU/proruske retorike koja je široko rasprostranjena putem medija koje kontroliše vlada, kao i od strane vladinih zvaničnika“.
U delu o ustavnim promenema, konstatuje se reforma ustava na referendumu u januaru 2022. godine i usvajanje seta pravosudnih zakona u Narodnoj skupštini u februaru ove godine. Naglašava se da proces reformi treba da se nastavi kroz usvajanje relevantnog okvira za implementaciju zakona u skladu sa najboljim evropskim praksama i u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.
Napominje se da prema mišljenju više organizacija civilnog društva i nezavisnih pravnih eksperata zakoni o pravosuđu i dalje ostavljaju prostor za nedopušten uticaj izvršen vlasti na njegov rad, kao i da se stavovi OCD okupljenihu Nacionalni konvent o EU nisu dovoljno uzeti u obzir.
Kada su u pitanju izborni uslovi, poslanici EP pozivaju srpske vlasti da u potpunosti primene sve preporuke OEBS-a, posebno one koje se tiču pristupa političkih aktera medijima, transparentnosti finansiranja izborne kampanje.
Poslanici EP izražavaju zabrinutost zbog atmosfere u parlamentu, kao i zbog ometanja rada nekih parlamentarnih odbora. Poziva se na jedna tretman opozicionih poslanika, dosledno i efikasno sprovođenje skupštinskog Kodeksa ponašanja i nepristrasno sankcionisanje krišenja integriteta Narodne skupštine.
„Evropski parlament ponavlja svoj poziv Narodnoj skupštini da prekine upotrebu uvredljivog i zapaljivog rečnika, da se suprotstavi govoru mržnje i seksizmu prema ženama tokom plenarnih sednica“, navodi se u kompromisnim amandmanima koji su postali sastavni deo izveštaja Vladimira Bilčika o Srbiji.
U izveštaju EP spominje se i poslovanje državne kompanije Telekom. Stoji da je Telekom kompanija za koju se sumnja da zloupotrebljava svoj dominantan položaj na tržištu, kao i da vladajuća stranka koristi Telekom kako bi povećala svoj uticaj na medije u Srbiji.
Izražava zabrinutost zbog državne finansijske pomoći Telekomu, što toj kompaniji daje „nepoštene tržišne prednosti u odnosu na konkurenciju i doprinosi slabljenju nezavisnih medija“. Evropski parlament traži od Evropske komisije da obrati pažnju na kredit od 70 miliona evra od Evropske investicione banke, imajući u vidu navode o zloupotrebi dominantnog tržišnog položaja.
Sa žaljenjem se konstatuje da je REM dodelio četiri nacionalne frekvencije kanalima koji imaju istoriju kršenja novinarskih standarda, uključujući upotrebu govora mržnje i obmanjivanje javnosti. U amandmanima EP posebno se navodi da je to televizija Happy, zbog „nepoštovanja izdatih upozorenja od REM-a, širenje dezinformacija i podržavanje narativa Kremlja o ruskom ratu u Ukrajini“.