fbpx
European Western Balkans
Politika

Debata pred evropske izbore: Proširenje EU nakon unutrašnje reforme, crvene linije za postizbornu saradnju

Debata kandidata za predsednika Evropske komisije, 23. maj 2024; Foto: Evropska unija

BRISEL – Među prioritetima Evropske unije nakon izbora novog Evropskog parlamenta biće dalja integracija u oblasti odbrane i sprovođenje Evropskog zelenog dogovora, a načelno se podržava i proširenje, poručeno je na današnjoj predizbornoj debati. Tema saradnje sa desnim i populističkim partijama nakon izbora ponovo se otvorila, a učesnici su imali različite stavove.

Debata je organizovana u Briselu, a teme su bile podeljene u šest celina: ekonomija i zapošljavanje, odbrana i bezbednost, klima i životna sredina, demokratija i liderstvo, granice i migracije, tehnologija i inovacije.

U debati su učestvovali aktuelna predsednica Evropske komisije Urusla fon der Lajen, koju je za novi mandat nominovala Evropska narodna partija, kao i njeni izazivači iz grupa socijaldemokrata, liberala, zelenih i levice.

Dve desničarske grupe – Evropski konzervativci i reformisti i Identitet i demokratija – nisu bile predstavljene jer nisu nominovale “špicenkandidate” zbog protivljenja tom sistemu, saopštili su voditelji.

Prvo pitanje gledalaca upućeno kandidatima ticalo se budućeg proširenja Evropske unije i kako će ono uticati na njenu ekonomiju.

Sandro Gozi, kandidat evropskih liberala i član italijanske partije Italia Viva, odgovorio je da je Evropska unija zamišljena tako da obuhvati ceo kontinent.

“Naravno da želimo da ujedinimo Evropu i da je otvorimo Ukrajini i Zapadnom Balkanu. Ali jasno je da je nemoguće proširiti se bez reforme sporazuma i budžeta. Moramo da povećamo budžet za kohezionu politiku i poljoprivrednu politiku”, rekao je Gozi.

Valter Bajer, kandidat Partije evropske levice, rekao je da ona u principu podržava proširenje i smatra da bi ono trebalo da bude u interesu radnih ljudi.

“Dakle, da za proširenje, ali uz poštovanje radničkih prava, demokratije i ljudskih prava. Za ovo će se Evropska levica boriti”, rekao je Bajer, inače član Komunističke partije Austrije.

Ko će sarađivati sa kim posle izbora?

Jedna od glavnih tema, kao i u prethodnoj debati u Mastrihtu, bila je mogućnsot saradnje sa desničarskim partijama, za koje se očekuje da će uvećati svoj broj poslanika u Evropskom parlamentu.

Nikolas Šmit, kandidat Partije evropskih socijalista, druge grupe po veličinu u Evropskom parlamentu, rekao je da je spreman da sarađuje sa svim demokratskim snagama, ali da ne smatra da su Evropski konzervativci i reformisti i Identitet i demokratija demokratske snage.

“Oni ne poštuju osnovne vrednosti Evropske unije”, rekao je Šmit, aktuelni evropski komesar za zapošljavanje i radnička prava. Pozvao je Ursulu fon der Lajen da bude jasna oko sopstvenih crvenih linija.

Fon der Lajen je na ovo odgovorila da su tri kriterijuma za partije sa kojima može da sarađuje da su pro-evropske, da podržavaju Ukrajinu i da se zalažu za vladavinu prava.

“Ako pogledate Nacionalno okupljanje u Francuskoj, ili Alternativu za Namečku, i Konfederaciju u Poljskoj, svi oni imaju različita imena i principe, ali svi imaju jednu zajedničku stvar – oni su prijatelji Putina i žele da unište našu Evropu, a nećemo da dopustimo da se to desi”, rekla je Fon der Lajen.

Sve partije koje je nabrojala u odlazećem sazivu nalazile su se u političkoj grupi Identitet i demokratija. S druge strane, Fon der Lajen nije isključila saradnju sa partijom premijerke Italije Đorđe Meloni, koja je deo Evropskih konzervativaca i reformista, ako se ispostavi da ispunjava ove kriterijume.

“Ne pričam o grupama, pričam o poslanicima u Evropskom parlamentu. Nije jasno kako će izgledati sve grupe, i zato moramo da budemo jasni oko principa”, rekla je Ursula fon der Lajen.

Kandidati su takođe kritikovali odluku holandske Narodne stranke za slobodu i demokratiju (VVD), jednu od vodećih članica saveza evropskih liberala, da uđe u vladajuću koaliciju sa krajnje desnom Partijom slobode. Sandro Gozi rekao je da će ova grupa 10. juna, dan nakon evropskih izbora, raspravljati i glasati o daljem članstvu VVD u njihovim redovima.

Zajednička evropska odbrana i sprovođenje Zelenog plana

U delu debate koji se odnosio na odbranu, kandidatkinja Evropske zelene partije Teri Rajntke rekla je da je potrebno osnovati Evropski fond za odbranu za zajedničko trošenje.

“Ali moramo da odustanemo od jednoglasnosti kod glasanja o spoljnoj i bezbednosnoj politici. Ljudi kao što je (mađarski premijer) Viktor Orban ne bi trebalo da imaju pravo da blokiraju naše odluke”, rekla je Rajntke.

Verner Bajer, kandidat Levice, kritikovao je to što Evropska unija nije do sada sankcionisala Izrael zbog situacije u Gazi. Ursula fon der Lajen je naglasila da Izrael ima pravo da se brani, ali u okvirima međunarodnog prava, dok je situacija u Gazi je katastrofalna.

“Zato smo učetvorostručili humanitarnu pomoć u Gazi. Naša dužnost je da pomognemo ljudima u Gazi i da radimo ka rešenju dve države, to je najbolje rešenje za mir”, rekla je Fon der Lajen.

Ekologija i zaštita životne sredine takođe je bila jedna od tema debate, a Teri Rajntke rekla je da, kako bi Evropski zeleni dogovor zaživeo, moraju da se pokrenu investicije i ne smeju da se vrate mere štednje.

“Moramo da investiramo u našu budućnost – zajedničku infrastrukturu, evropske kompanije u zelenoj tranziciji”, rekla je Rajntke.

Ursula fon der Lajen konstatovala je da su se svi složili oko Evropskog zelenog dogovora, čiji je cilj da eliminiše emisiju gasova sa efektom staklene bašte do 2050.

“Sada imamo zakonski okvir i u fazi smo da moramo to da primenimo. Dijalog sa poljoprivrednicima je jasan – treba nam klimatska neutralnost, mi živimo od prirode, ali moramo da se pomerimo od uslovljavanja ka podsticajima”, rekla je predsednica Evropske komisije.

Povezani članci

Ministarka Joksimović: EU da podnese svoj teret odgovornosti

EWB

Evropska komisija pozvala Srbiju da omogući uslove za posmatrače izbora

EWB

Zapadni Balkan je deo rešenja, a ne problema

EWB