BEOGRAD – Neophodno je da se dosadašnji pristup vlasti prema reformama u Klasteru 1 sasvim promeni, zaključeno je na predstavljanju Alarm izveštaja Koalicije prEUgovor. Rečeno je da se reformske aktivnosti sprovode tek forme radi, u zbrzanim postupcima u poslednji čas, dok se obaveze tumače minimalistički i zaobilazi se rešavanje ključnih problema u kritičnim oblastima.
Jelena Pejić Nikić, urednica izveštaja Koalicije prEUgovor i istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP), izjavila je da su izveštajni period od novembra do aprila obeležili su izbori što znači i zastoj u formalnim aktivnostima ukoliko njih treba da sprovede izvršna i zakonodavna vlast.
„Ponešto jeste urađeno ali se sve što je urađeno može opisati kao: korak napred, nazad dva. Izbori su obično period u kome se najintenzivnije vidi u kojoj meri institucije ne funkcioniše. To je ono što smo još pre nekoliko godina nazvali zarobljenom državom“, rekla je Pejić Nikić.
Prema njenim rečima, u prethodnom periodu izgubljeno je dosta vremena, jer je u poslednjih pet godina bilo tri izborna ciklusa. „Stalno smo u izbornoj kampanji i uvek se bez opravdanog razloga čekalo do krajnjih rokova da se formira vlada“, rekla je koordinatorka Koalicije prEUgovor.
Govoreći o izbornim uslovima, ona je istakla da su izborne nepravilnosti uticale na prava i slobode građana, zaštitu podataka o ličnosti, ugrožavanje slobode okupljanja onih kljudi koji su bili kritički nastrojeni. Dodala je da je u prethodnom izbornom procesu bio prisutan ogroman pritisak na birače, dok je medijska scena ostala pristrasna sa dominacijom vladajućih partija.
Ona je istakla da su u pravosuđu neke utvari urađene, da je usvojen niz podzakonskih akata, ali da disciplinski organi svojim radom obeshrabruju tužioce i sudije da prijave neprimerene uticaje. „Iako smo imali izbore za tužioce u VST, odluke ne sadrže obrazloženje zašto su ti ljudi izabrani, i dalje na čelu 40% javnih tužilaštava i 30% sudova u Srbiji imamo ljude u statusu vršioca funkcije”, objasnila je Pejić Nikić.
Govoreći o medijima, Pejić Nikić je podsetila da su krajem oktobra usvajena dva važna medijska zakona, ali da ona nisu zadovoljila potrebe definisan Medijskom strategijom. „Iako je nešto dobro urađeno, uvek se ostavi neka niša gde se uvodi nešto što je gore. U slučaju novih medijskih zakona to je povratak države u vlasništvo nad medijima ili novi pravilnik kojim se snižava kvalitet programa televizija sa nacionalnom frekvencijom“, kazala je Jelena Pejić Nikić.

Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnost Srbija, izjavio je da se tokom decembarskih izbora ponovio čitav niz problema koji su postojali i ranije, od netransparentnog finansiranja partija do zloupotreba javnih resursa i pritisaka na birače. Kako je istakao, institucije nisu ponudile odgovarajuće odgovore na sve zlouptorebe koje su primećene u vezi sa izbornim procesom. Prema njegovim rečima, migracije birača su još jedan problem koji je postao vidljiv tokom decembarskih izbora.
“Neke stvari koje su tada pokrenute nisu ispitane ni šest meseci kasnije. Znamo da su podnete žalbe Ustavnom sudu, i dalje nema odgovora šta je bilo sa tim. Tužilaštvo je u decembru objavilo jedan izveštaj gde je prikazano koliko je bilo krivičnih prijava i šta je rađeno, ali nakon toga nije bilo informacija o tome šta se sa tim procesima dešava. Okončaće se novi izbori, epiloga o prošlim još uvek nema”, rekao je Nenadić.
On je spomenuo da nije došlo do unapređenja kada je reč o ispunjavanju 25 preporuka ODIHR-a, ali da je dobro što će ova misija ponovo posmatrati izbore.
“Verujem da će njihovi zaključci biti slični kao i oni nakon decembarskih izbora, jer se ništa bitno nije promenilo, čak su se javili i novi problemi”, rekao je Nenadić. On je dodao da ipak i međunarodni izveštaji imaju svojih manjkavosti, jer ne mogu da pokriju sve oblasti u kojima problemi postoje.
“U praksi veliki problem je da se javni resursi koriste za prakitčno omogućavanje dodatne promocije i podrške za vladajuću koaliciju, tako što se vrše distrubucije iz budžeta popularnim projektima, humanitarnim akcijama… To su sve metodi koji imaju za cilj da se pridobiju birači na izborima, a koji trenutno nisu regulisani nijednim aktom”, rekao je Nenadić.
Prema njegovim rečima, sve ono što se dešava sa izbornim procesom direktno je vezano za pitanje vladavine prava u okviru procesa evropskih integracija.
“Biće zanimljivo kako će EU postupati prema Srbiji, jer smo imali neke stvari u ovom periodu koje se ne dešavaju uvek. To su na primer diskusija o izborima u Srbiji i rezolucija Evropskog parlamenta. Iako nije bilo postupanja kasnije postupanja Evropske komisije ili Evropskog parlamenta, ono što je značajno je kakve će biti reakcije u budućnosti i koliki će značaj ova tema dobiti u izveštaju o vladavini prava i napretku ili u sredstvima koja će se dobijati iz Plana rasta”, rekao je Nenadić.
Ivana Milosavljević, novinarka CINS-a, ocenila je da nezavisne institucije u Srbiji nisu proaktivne, kada je reč o malverzacijama koje dođu do javnosti. Ona je govorila o dva velika istraživanja CINS-a koja su pokazala sporno trošenje vladajuće Srpske napredne stranke. To su slučajevi misterioznog uvoza SNS-a od skoro tri miliona evra i SNS kol centra.
“To što je SNS tokom poslednje kampanje potrošio na promo materijal preko četiri miliona evra, četiri puta više nego ranije, za Agenciju za sprečavanje korupcije nije bio alarm da se nešto dešava. Istraživanje CINS- a je pokazalo da je za promo materijal SNS četiri miliona evra isplatio špediterskoj firmi Milšped, za koju znamo da se ne bavi proizvodnjom promo materijala. Ništa od toga nije bilo čudno nadležnim organima”, rekla je Milosavljević.
Prema njenim rečima, ne samo da nadležne institucije nisu proaktivne, već one pokušavaju da čitave procese odlažu.
“Tužilaštvo je u slučaju kol centra zatražio od policije da se prikupe dodatna obaveštenja. U slučaju kol centra tužilaštvo sa tim kasni. Kol centar je nastavio nesmetano da radi i nakon što je CINS objavio priču to znači tužilaštvo je sve dokaze moglo da pribavi koje je pribavio i CINS”, rekla je Milosavljević.
Govoreći o tome na koji način Evropska unija vidi stanje u oblasti vladavine prava u Srbiji, Jelena Pejić Nikić izjavila je da je Evropska komisija u svojim izveštajima često diplomatski konstruktivna. Dodaje da sa druge strane naša vlada uvek predstavlja izveštaje selektivno i građanima predstavlja samo one delove koji su za vladu povoljni.
Prema njenim rečima, od suštinske važnosti bi bilo da Evropska unija bude doslednja u porukama koje šalje i građanima i vlastima u Srbiji.
“Nažalost, tu vidimo nedosledne poruke iz EU. Ne samo što različite institucije EU imaju različite glasove, nego što smo mogli da vidimo da nakon što Evropska komisija objavi izuzetno kritičan izveštaj o Srbiji, predsednica Fon der Lajen u poseti Beogradu pohvali napredak Srbije, a to je sasvim suprotna poruka od onoga što je njena komisija rekla o stanju u Srbiji. Jasne i dosledne poruke su neophodne od strane EU”, zaključila je Pejić Nikić.