BEOGRAD – Druga panel diskusija konferencije ISAC fonda fokusirala se na sajber bezbednost i hibridne pretnje kao novu bezbednosnu dimenziju za Srbiju i Evropu.
Moderator Milan Sekuloski, viši savetnik Centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga, otvorio je diskusiju podsećanjem da su termini hibridno ratovanje i hibridne pretnje neko vreme “u mejnstrimu”, ali da da su nedovoljno precizno definisane.
Ova konstatacija poslužila je kao šlagvort za Marka Savkovića, programskog direktora Beogradskog fonda za političku izuzetnost, koji je naveo definiciju Evropskog centara za izuzetnost u suočavanju sa hibridnim pretnjama, prema kojoj je hibridno ratovanje sinhronizovana i koordinisana aktivnost kojim se ciljaju ranjivosti demokratskih država kroz širok spektar načina.
Sa druge strane, definicija NATO-a hibridne pretnje određuje kao “vojna i nevojna, prikrivena ili javna sredstva, hibridne metode se koriste kako bi se zamaglila granica između rata i mira”, naveo je Savković.
On je podsetio da je konflikt Rusije i Ukrajine stavio ove pojmove u prvi plan i da se tek od nedavno pominju hibridne pretnje protiv sopstvenog stanovništva.
Reč je potom dobila Svetlana Jovanović, viša savetnica u kabinetu premijerke Republike Srbije zadužena za informacione tehnologije i e-upravu. Ona je istakla da se svi međunarodni standardi informacione bezbednosti primenjuju unutar državne uprave, kao i da su informacioni sistemi zatvoreni, a stoga i bezbedni.
“Internet je uvek ranjiv, tehnologija ide napred, ali podaci svih građana su bezbedni i postoji procedura kako se ti podaci čuvaju”, podvukla je Jovanović. Dodala je da je sve u vezi sa e-upravom centralizovano i direktno se odgovara predsednici Vlade.
Panel se potom osvrnuo na sajber pretnje, o kojima je govorio Adel Abusara iz odeljenja za demokratizaciju misije OEBS-a u Srbiji.
“Sajber prostor ne poznaje fizičke granice, i to je velika promena, virusi se velikom brzinom mogu širiti na ceo svet”, rekao je on. “Sajber incidenti imaju ozbiljan disruptvini kapacitet i SAD se plaše sajber Armagedona”, dodao je, navodeći primer Estonije, čiji se finansijski sistem srušio. Međutim, ova zemlja se sada promoviše kao sajber lider Evrope.
Najveći problem jeste atribucija – ne može se sa 100% sigurnosti utvrditi odakle dolazi napad, rekao je Abusara. “U konceptu klasične bezbednosti, međunarodni okvir je bio manje-više poznat i jasan. Potrebne su međunarodne norme koje se odnose na sajber prostor”, dodao je on i podsetio je da se trenutno razmatraju izmene i dopune zakona o informacionoj bezbednosti, u ovome mora da učestvuje čitava zajednica
“Država nikada neće imati dovoljno novca da finansira ovu oblast – potrebna je saradnja sa privatnim sektororom, a to je jedan od osnovnih postulata Strategije informacione bezbednosti RS”, zaključio je Abusara.
Nedostatkom stručnjaka za ovu oblast pozabavila se Jovanović. “U Srbiji se ljudi koji zaista imaju ekspertizu u ovoj oblasti mogu nabrojati na prste jedne ruke”, rekla je ona.
Zbog toga se, navela je ona, informaciona bezbednost kao deo master studija realizuje sa četiri državna fakulteta (Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, Elektrotehnički fakultet i Fakultet organizacionih nauka u Beogradu i Elekotronski fakultet u Nišu), uz saradnju sa evropskim univerzitetima kroz Erazmus program.
“Mladim kolegama ova tema nije atraktivna i skupa je, tako da se radi na tome da se ova situacija promeni”, rekla je Jovanović.
Savković je istakao da se jedino na sajtu Sputnjik postoje polemički tekstovi o hibridnim pretnjama, uz jasno ideološko određenje, te da ova tema mora da bude šire raspravljana u javnosti. “Ja ne misilim da je Srbija poprište hibridnog rata. Dezinformacije i spinovanje i ekonomski pritisak na medije glavni oblici hibridnih pretnji”, naglasio je on.
Postavio je pitanje da li je rešenje da država krene da koristi kontra-narativ. Međutim, nejasno je da li to treba raditi preko državnih medija i u kom trenutnku nastaje kontra-spin.
Abusara je u završnom delu panla istakao značaj koji EU pridaje ovoj temi, kako u svojoj Globalnoj strategiji iz 2016. godine, tako i u govoru predsednika Evropske komisije Žana Kloda Junkera o stanju Unije 2017. godine.