ZAPADNI BALKAN – Zemlje Zapadnog Balkana imaju najgori kvalitet vazduha u Evropi, stoga je Evropski Fond za Balkan (EFB) kao regionalna organizacija pokrenula kampanju “Ujedinjeni Balkan za čist vazduh” sa kojom poziva nadležne institucije u zemljama Zapadnog Balkana i građane da zajedničkim snagama spreče prevremeno umiranje do 13.500 ljudi godišnje, od čega se većina slučajeva pripisuje izlaganju praškastim materijama. One uglavnom potiču iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu, navodi se u saopštenju.
Ističe se da je glavni cilj kampanje je da informiše stanovnike Zapadnog Balkana o uzrocima, posledicama i mogućim rešenjima za poboljšanje kvaliteta vazduha.
“U sledećih tri meseca, obradićemo i učiniti medijski vidljivijim teme poput: zagađenja vazduha i njegovih posledica po smrtnost i zdravlje građana; zagađenja i njegovih posledica na neplodnost; zagađenje iz industrije i velikih zagađivača; kvalitet vazduha i COVID-19 pandemija, kao i drugih tema vezanih za to kako građani i građanke mogu sami da se informišu o kvalitetu vazduha”, navodi EFB u saopštenju i dodaje da će materijali koji budu nastali tokom kampanje biti javno dostupni svim građanima i građankama za dalju upotrebu i širenje informacija.
Ideja kampanje jeste da se stanovici regiona probude kako bi se zajedno izborili za čist vazduh Zapadnog Balkana.
“Stanovnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije i Severne Makedonije podjednako su izloženi zagađujućim materijama u vazduhu. One dolaze i iz toplana i fabrika koje koriste fosilna goriva, a jedan od značajnijih faktora je i zastarela tehnologija grejanja u domaćinstvima”, navodi se u saopštenju.
EFB podseća da se u studiji koju su objavili HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i Europe Beyond Coal, navodi da je 2016. godine šesnaest termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu, koliko ih i dalje ima, emitovalo više sumpor-dioksida (SO2) nego svih 250 koje su radile u Evropskoj uniji, a da Srbija i Bosna i Hercegovina i dalje ostaju pri planovima za nove termoelektrane, dok se one u EU masovno gase.
“Šest zemalja regiona je u novembru 2020. u Sofiji zajedno prihvatilo Zelenu agendu za Zapadni Balkan i time se obavezalo da će slediti politiku EU i njen Evropski zeleni plan. On predviđa postizanje klimatske neutralnosti najkasnije 2050. godine, uključujući ugljeničnu neutralnost. Ugalj u svetu postaje ružna uspomena, a postalo je isplativije graditi solarne elektrane i vetroparkove, nego održavati većinu termoelektrana. Oprema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora drastično pojeftinjuje. Kompanije koje proizvode i koriste ugalj suočene su sa sve većim troškovima na ime dozvola za ispuštanje ugljen-dioksida i ispunjavanja propisa za za zaštitu životne sredine”, objašnjava se u saopštenju.
Pročitajte više: EFB: Regionalna inicijativa “Drvo prijateljstva” danas u Beogradu i ostalim prestonicima regiona
EFB ističe da kampanjom „Ujedinjeni Balkan za čist vazduh“ zahteva da donosioci odluka preusmere svoje politike i preduzmu hitne korake za smanjenje zagađenja vazduha, u skladu sa svojim opredeljenjima za Zelenu agendu za Zapadni Balkan koju su usvojili upravo ti donosioci odluka u Sofiji 10. novembra 2020.
“Ujedinjeni Balkan za čist vazduh” ističe značaj regionalne saradnje neophodne za transformaciju energetike i sistema zaštite životne sredine, koja bi istovremeno unapredila privredu i javno zdravlje.
“Kampanja priprada svima nama i otvorena je za sve organizacije građanskog društva, neformalne grupe, društvene pokrete, kao i pojedinice i pojedinke koje žele da se priključe solidarnoj borbi za čist vazduh na Zapadnom Balkanu”, zaključuje se u saopštenju.
Kampanja “Ujedinjeni Balkan za čist vazduh” je inicijativa Evropskog Fonda za Balkan u partnerstvu sa Pravo na grad iz Beograda (Srbija), Environmental and Territorial Management Institute iz Tirane (Albanija), Ekoforum iz Zenice i Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle (Bosna i Hercegovina), Sbunker iz Prištine (Kosovo); Air Care iz Skoplja (Severna Makedonije) i OZON iz Podgorice (Crna Gora).