STRAZBUR – Srbija je ostvarila izvestan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, ali su vladavina prava i sloboda medija značajno ugroženi, zaključak rasprave u Evropskom parlamentu (EP) o Rezoluciji o Srbiji.
Poslanici u Evropskom parlamentu saglasni su da je Srbija ostvarila napredak u evropskim integracijama u proteklih godinu dana.
Na konstataciju komesara za pregovore o proširenju i susedsku politiku, Johanesa Hana, da Srbija treba uskoro da otvori nova poglavlja, poslanik EP i izvestilac za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Dan Preda rekao je da je to pozitivna poruka za Srbiju, ali i za druge države koje se boje usporavanja procesa evropskih integracija.
Rumunski poslanik Viktor Boštinaru je dodao da pristupanje Srbije treba da ostane jedan od glavnih prioriteta EU.
Poslanik Evropske narodne partije (EPP) iz redova mađarskog Fideša i nekadašnji pokrajinski sekretar za upravu, propise i nacionalne zajednice AP Vojvodine iz redova SVM, Andor Deli, smatra da su građanima Srbije potrebne promene koje će moći da osete.
„Ne mislim samo na otvaranje novih poglavlja u pregovorima već i na vidljive predloge koje bi dokazale iskrenu posvećenost od strane EU“, rekao je Deli.
Poslanik Ivan Jakovčić se složio sa ovom tvrdnjom i konstatovao da Srbija zaslužuje „jasnu evropsku budućnost“, kao nagradu za ozbiljne korake koje je preduzela.
Da Srbija nije napredovala, smatra Tonino Picula iz redova hrvatskih socijaldemokrata, posebno ne što se tiče stanja demokratije.
„U nekoliko oblasti se može videti pogoršanje stanja – u oblasti slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i u oblasti vladavine prava“, rekao je Picula.
Sa njim je saglasna i poslanica Tanja Fajon, koja nije imala reči hvale za ono što je do sada postignuto.
„Na papiru, ali i u izveštaju, čini se da je Srbija napredovala. Međutim, ono što čujem od strane građana Srbije, pokazuje suprotno – omladina kaže da je skoro nemoguće dobiti posao bez knjižice stranke, dok zveštaji nevladinih organizacija pokazuju tendenciju opadanja vladavine prava, što je slučaj Savamale pokazao u praksi“, ukazala je Fajon.
Na pitanje da li je to Srbija koju mi želimo kao deo naše porodice, Fajon je odgovorila da se „boji da nije“, ali da bi to postala, Srbija bi trebalo da učini mnogo više kako bi dostigla evropske standarde, posebno u oblasti demokratije ali i vladavine prava.
„S obzirom na to da je Srbija značajan faktor u regionu, želim da ona napreduje kao ekonomski i socijalno stabilna država, gde je demokratija način života a ne samo reč na papiru. To je Srbija kojoj želimo da pomognemo na putu ka EU“, obrazložila je Fajon.
Poslanica austrijskih Zelenih i izvestilac za Kosovo Ulrike Lunaček takođe se osvrnula na slučaj Savamale za koji kaže da predstavlja problem koji se tiče uništavanja privatnog vlasništva i pozvala vlasti da reše slučaj, koji nije rešen već godinu dana.
Da je u demokratskoj državi neophodno poštovanje prava, borba protiv korupcije i sloboda medija, ukazao je poslanik Franc Bogovič i dodao da taj problem u kojem se nalazi demokratije mora da se reši pre nego što država postane članica.
Na šta su poslanici posebno ukazali je stanje slobode medija i pozvali su EU da obrati dodatnu pažnju na ovaj problem.
Lunaček je izjavila je da smatra da se stanje slobode medija u Srbiji pogoršava, dok je poslanik Igor Šoltes ukazao da je u pitanju ozbiljan problem.
Na raspravi je bilo reči i o pitanju usklađivanja spoljne politike Srbije sa spoljnom politikom EU, posebno u pogledu Rusije, na čije usklađivane je nekoliko poslanika pozvalo.
Nekoliko kritika bilo je upućeno i EU, za koju je rečeno da okreće glavu kada je u pitanju ugrožavanje vladavine prava kako bi očuvala stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Boštinaru je objasnio da je stabilnost na Zapadnom Balkanu bitna, ali da EU ne bi trebalo da žrtvuje vrednosti radi stabilnosti, jer bi na taj način mogla da izgubi ono što je bitno, a to su „građani Srbije i njihova posvećenost demokratiji“.
Poslanici su iskazali zabrinutost i povodom retorike koja je korišćena u kampanji za predsedničke izbore, ali i povodom omladinskih protesta koji su se ponavljali nakon izbora, za šta je poslanik Jakovčić prokomentarisao da bi „pametna vlada otvorila dijalog sa svim stranama“.
Poslanici Ivo Vajgl i Eduard Kukan izrazili su primedbu na činjenicu da država ne sarađuje u dovoljnoj meri sa civilnim društvom kada je u pitanju proces pristupanja, i da je to problem koji „ne treba da ignorišemo ili gurnemo pod tepih“, naveo je Kukan.
Da su dobri odnosi u regionu nešto čemu se Srbija mora posvetiti, saglasni su poslanici Vajgl, Ilhan Kjučuk i Bogovič, koji dodaje da su oni od izuzetnog značaja za mir i prosperitet Zapadnog Balkana.
Međutim, često su baš ti odnosi problem daljih koraka u pristupanju, za šta Han smatra da je, kako na državama, tako i na EU, da se postara da bilateralni problemi ne ugroze evropsku perspektivu, i dodaje da je ona sada od „suštinske važnosti, jer je vera građana u EU dovedena u pitanje“.
Predstavnica Malte – države koja predsedava Savetom EU, Helena Dali objasnila da će EU nastaviti da prati napredak u Srbiji „posebno kada je u pitanju oblast vladavine prava i dijalog Beograda i Prištine, ali i u drugim bitnim oblastima“, i obvestila EP da će je Međuvladina konferencija sa Srbijom zakazana za 20. jun.
Evropski parlament će o tekstu rezolucije, kao i prispeLim amandmanima, glasati danas između 12:30 i 14:30 časova. Na dnevnom redu Će biti i glasanje o rezolucijama o Kosovu i Makedoniji.