PRIŠTINA – Iako postoji osećaj da je Zapadni Balkan izostavljen sa Konferencije za budućnost Evrope, EU ne može da priušti da ne čuje doprinose iz regiona. Zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku da pokažu da nisu usredsređene na jedno pitanje – proširenje – već da mogu da doprinesu diskusijama o širim evropskim pitanjima.
Ovo su zaključci konferencije „Zapadni Balkan raspravljaju o budućnosti Evrope!“, koja je danas održana u Prištini. Donika Emini, direktorka platforme CiviKos i članica Savetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG), moderirala je diskusiju.
Srđan Majstorović, predsednik Upravnog odbora beogradskog Centra za evropske politike istakao je da postoji osećaj da se regionu uvek izostavlja od glavnih procesa u EU.
„Imamo balkanocentričnu perspektivu – smatramo da smo najvažniji region u Evropi, ali nam nedostaje šira slika. A svet se menja, EU se menja, razgovara se o tome kako se prilagoditi post-pandemijskom, post-bregzitnom, post-trampovskom svetu”, rekao je Majstorović.
On je rekao da se vlade u regionu često ne bave evropskim pitanjima, što je takođe slučaj sa Konferencijom o budućnosti Evrope.
„Nisu sve zemlje članice bile otvorene za Balkan na početku konferencije. Na kraju su građani uključeni putem ovakve platforme. A ako vlade ne žele da iskoriste ovu priliku, građani bi trebao to da urade. EU ne može sebi da priušti da ne čuje šta dolazi sa Balkana ”, rekao je Majstorović.
Simonida Kacarska, direktorka Instituta za evropsku politiku u Skoplju, složila se da region, s obzirom na veze sa EU, ne može sebi da priušti da ne učestvuje i da su neki problemi, poput pitanja životne sredine i zagađenja vazduha, očigledno zajednički sa EU.
Podsetila je da je prošle godine grupa organizacija civilnog društva vodila simulaciju konferencije sa mladima u svih šest država Zapadnog Balkana i da je nalaze objavio Centar za evropsku politiku u Briselu.
„Mladi ljudi su i te kako bili dorasli zadatku kada je u pitanju digitalna transformacija, zelena politika. Ovo bi bila naša polazna tačka. Mladi osećaju da su izazovi u EU zajednički. Dakle, odluka da se region formalno ne uključi u proces bila je udarac. Zbog toga se osećamo kao neželjeni gost za stolom, ali smo naučili da živimo s tim”, rekla je Kacarska.
Ona je dodala da Severna Makedonija, kao rezultat dvadesetogodišnjeg angažmana sa EU, u mnogim oblastima ima bolji stepen usklađenosti sa EU nego Srbija i Crna Gora.
„Od nas, EU može dobiti uvid u to koji su efekti njenog spoljnog angažovanja, ili odsustva njenog angažovanja“, rekla je Kacarska.
Joanis Armakolas, šef programa za Jugoistočnu Evropu u Grčkoj fondaciji za evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP), ocenio je da, nažalost, EU nije dovoljno spremna da sluša Zapadni Balkan kada je reč o Konferenciji za budućnost Evrope.
„Nekako osećam da kreatori politike u EU veruju da je Zapadni Balkan suviše složen problem sa kojim trenutno ne mogu da se nose“, rekao je on.
Armakolas je dodao da je perspektiva Zapadnog Balkana u EU u krizi i da, u ovom trenutku, region čeka da EU kaže da li je spremna da realno i verodostojno prihvati Zapadni Balkan. U tom kontekstu, rekao je on, učešće na Konferenciji budućnosti Evrope ima obećavajuću dimenziju, jer se ne radi samo o pristupanju.
„Kada ste opsednuti samo jednim pitanjem i ne razumete da je buduće kreiranje politike mnogo šire, niste dobar partner. Ali Zapadni Balkan kroz ovaj proces može pokazati da ima ideje o čitavoj Evropi ”, rekao je on.
Čak i ako doprinosi neće dovesti do trenutnih “inputa” za kreatore politike, ocenio je Armakolas, oni bi mogli oblikovati agendu, što će na kraju dovesti i do rezultata politike. To je bio slučaj sa raspravama o Evropskom ustavu.
Kada su u pitanju konkretni doprinosi konferenciji, Srđan Majstorović je imenovao više oblasti, poput javnog zdravstva, gde je dinamika između regiona i EU već intenzivna, a mnogi medicinski radnici odlaze u EU da rade. On je takođe rekao da Zapadni Balkan može doprineti u trgovinskim i bezbednosnim oblastima, uključujući kontrolu ilegalnih migracija, kao i mnogo više posla koji treba da se uradi u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
“Možemo pomoći EU da ponovo otkrije svoju primarnu svrhu, da je EU uspešna priča, da postoji mir više od 70 godina i da može biti sigurnija u budućnosti kada bude planirala svoju globalnu politiku”, dodao je Majstorović.
Simonida Kacarska je dodala da se mnogo rasprava o uslovljavanju vladavine prava unutar EU zasniva na mehanizmima koje je koristila u svojim spoljnim odnosima, uključujući i Zapadni Balkan, što je još jedan primer kako region može da doprinese.
Joanis Armakolas predložio je da EU treba da nauči od Kine i Rusije zašto je region privlačan za angažovanje.
„EU na Zapadnom Balkanu sama učestvuje u trci, ali postoji opasnost da završi na drugom mestu“, rekao je on citirajući grčku poslovicu.
Događaj je otvorio Tomaš Sunjog, šef Kancelarije EU i specijalni predstavnik Evropske unije na Kosovu. U pitanju je bio deo niza događaja koje je u regionalnim prestonicama organizovao Fondacije Fridrih Ebert – Dijalog za Jugoistočnu Evropu.