BRISEL – Evropska komisija objavila je prvi izveštaj o vladavini prava u okviru Unije, koji je pokazao da iako mnoge članice imaju visoke standarde, u toj oblasti postoje ozbiljni izazovi i problemi sa kršenjem osnovnih načela, prenosi N1.
Izveštaj pokriva četiri glavna stuba vladavine prava – nacionalna pravosuđa, antikorupcijske okvire, pluralizam i slobodu medija, kao i institucionalna pitanja koja se odnose na kontrolu i koja su ključna za efikasan sistem demokratske uprave.
Evropska komisija saopštila je da je cilj ovakvog izveštaja da se uvedu novi preventivni alati za očuvanje vladavine prava i pokrene inkluzivna debata o kulturi vladavine prava širom Evropske unije.
“Vladavina prava štiti ljude od vladavine moćnih. Iako imamo veoma visoke standarde u vladavini prava, imamo i brojne izazove. Komisija će nastaviti da radi sa nacionalnim vlastima kako bi se našla rešenja i ljudima garantovala prava i slobode”, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, tokom predstavljanja izveštaja.
Kako su istakli iz EK, izveštaj treba da pomogne članicama da preispitaju izazove u oblasti vladavine prava, da uče iz iskustva drugih, kao i da pokaže kako vladavina prava može dodatno da se ojača uz puno poštovanje nacionalnih sistema i tradicija.
Izveštaj je pokazao da u oblasti pravosuđa postoje ozbiljne bojazni oko nezavisnosti pravosuđa u nekim članicama, zbog čega je protiv nekih pokrenuta procedura po članu 7 Ugovora EU.
Kako je ocenjeno, ozbiljne dileme oko nezavisnosti sudstva postoje u Poljskoj i Mađarskoj, a izazovi različite vrste u toj oblasti registrovani su i u Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i Slovačkoj.
U oblasti borbe protiv korupcije u nekim članicama EU i dalje su izazov efikasnost krivičnih istraga, gonjenje i presuđivanje u slučajevima korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou.
Kada je reč o slobodi medija i pluralizmu, navodi se da građani EU uživaju visoke standarde u toj oblasti, ali se i ukazuje, pored ostalog, na rizike od politizacije medija, kao i političkih pritisaka na medije.
“Na kraju, novinari i drugi medijski akteri suočavaju se sa pretnjama i napadima zbog njihovog rada u nekim članicama, iako su neke zemlje razvije prakse i uspostavile strukture i mere za podršku i zaštitu novinara”, navedeno je u saopštenju Komisije.
Kao primeri zemalja u kojima su novinari izloženi pretnjama, a delom i verbalnim i fizičkim napadima, navedene su Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Španija. U slučaju Mađarske posebna zabrinutost vlada zbog preuzimanja nezavisnih medija od strane vladi bliskih preduzeća.
EK je ukazala i na neka pitanja koja su se pojavila u uslovima epidemije koronavirusa i istakla da će nastaviti da prati sutuaciju dok vanredne mere ne budu ukinute.
Komisija je pozvala Evropski parlament i Savet, kao i nacionalne parlamente i administracije, da povedu raspravu o izveštaju koji može da posluži kao ohrabrenje za nastavak reformi.