BRISEL – Evropska komisija će zbog ograničavanja prava na azil pokrenuti pravni postupak protiv Mađarske, jer se novim odredbama koje je uvela Budimpešta uskraćuje pravo na pristup evropskoj proceduri odobravanja azila, prenosi Euraktiv.
Kako je istakla Evropska komisija, nove odredbe suprotne su direktivama Evropske unije o sprovođenju procedure odobravanja azila.
Tražioci azila već nekoliko meseci ne mogu da podnesu zahtev na teritoriji Mađarske, već to moraju da učine u ambasadama te zemlje u nekoj državi izvan EU.
S obzirom na rute koje migranti najviše koriste, to su u prvom redu mađarske ambasade u Beogradu i Kijevu.
Kako prenosi Euraktiv Srbija, u tim ambasadama tražioci azia treba da predaju izjavu o nameri da podnesu zahtev za azil, nakon čega eventualno mogu da dobiju posebnu jednokratnu vizu za ulazak u Mađarsku kako bi zvanično zatražili azil.
Evropska komisija saopštila je da je vladu u Budimpešti formalno obavestila o pokretanju postupka zbog povrede ugovora, a zbog nepravilne primene zakonodavstva EU o azilu.
Komisija je ocenila da Mađarska krši direktive o procedurama za dodelu azila u kontekstu Povelje EU o temeljnim pravima, pošto se novim odredbama praktično uskraćuje pravo na zaštitu osobama koje su već na tlu Mađarske, uključujući i one u centrima za migrante.
Upravo ti centri bili su povod za prethodni spor Brisela i Budimpešte oko odnosa prema migrantima i azilantima. Mađarske vlasti otvorile su na granici sa Srbijom takozvane tranzitne centre, u kojima je migrantima uskraćena sloboda kretanja i gde su i po nekoliko meseci morali da čekaju na priliku da podnesu zahtev za azil.
U pitanju je, konkretno, bilo kontejnersko naselje u mestu Reske, na granici sa Srbijom, a tužbu je podnelo četvoro migranata iz Avganistana i Irana, koje je Mađarska zatvorila u tranzitnom centru i, uskraćujući ima pravo da zatraže azil, nameravala da deportira po hitnom postupku.
Evropski sud pravde tada je presudio da je reč o protivpravnom pritvaranju ljudi i da migranti u tranzitnim centrima žive u uslovima koji nalikuju zatvorskim.
Mađarska je posle presude suda zatvorila tranzitne centre, da bi svega nekoliko dana kasnije uvela nova pravila zbog kojih Komisija sada pokreće postupak.
Vlada premijera Viktora Orbana sada ima dva meseca da reaguje na primedbe Evropske komisije, a ako to ne učini mogla bi da usledi nova tužba pred Evropskim sudom pravde.
Postupci pred sudom EU u Luksemburgu postali su za desničarsku, konzervativnu vladu Viktora Orbana gotovo normalna stvar.
Evropski sud pravde presudio je početom oktobra da su “nespojive sa propisima EU” izmene zakona o visokom školstvu, koje je Orbanova vlada donela da bi onemogućila rad Centralnoevropskog univerziteta, američkog finansijera mađarskog porekla Džordža Soroša, i drugih stranih univerziteta.
U junu, Evropski sud pravde proglasio je nezakonitim mađarski zakon o nevladinim organizacijama, koji je nalagao zvaničnu registraciju NVO koje primaju donacije iz inostranstva.