BRISEL – Put ka sveobuhvatnom sporazumu Beograda i Prištine pun je prepreka, ocenjeno je u internoj analizi Evropskog parlamenta, prenosi dnevni list Danas.
Kako se istaknuto, razlozi za to su od unutrašnjepolitičke situacije na obe strane, do dvosmislenih i nepodudarnih očekivanja od sporazuma o normalizaciji odnosa.
„Dok je za Kosovo konačan cilj jasan, a to je da Srbija prizna kosovsku državnost, Srbija normalizaciju odnosa tumači kao ‘ekonomsko uređivanje’ i otud je jako malo prostora da se ode dalje od toga“, navodeno je u analizi EP.
Kada je reč o Srbiji studija je predočila da je za Srbiju priznavanje kosovke nezavisnosti “crvena linija” preko koje bi teško mogla da pređe.
„Srbija istovremeno naglašava da ceo proces mora ostati u sklopu definisanom srpskim ustavom, po kojem je Kosovo sastavni deo srpske teritorije, kao i u okviru Rezolucije 1244 Savrta bezbednosti UN“, napisali su analitičari EP, uz opasku da bi za ustavne promene u vezi s tim bio nužan referendum.
Oni posebno ukazali da najosetljivije pitanje – formiranje Asocijacije/zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu, o čemu je postignut sporazum 2013. godine, pokazuje da su izazovi ukorenjeni duboko u istoriji i imaju mnogo širi regionalni kontekst.
U tekstu EP je ocenjeno da podrška koju za ZSO mora da pruži i Ustavni sud Kosova, „isključuje strahovanja da bi se SZO mogla pretvoriti u autonomnu oblast nad kojom centralna vlast (Kosova) ne bi imala istinski nadzor“.
Istovremeno je navedeno mišljenje pravnih stručnjaka u Prištini da je formiranje ZSO međunarodna obaveza koju Kosovo mora ispuniti.
„Da bi Kosovo postalo član UN, potrebno je da Savet bezbednosti UN to izglasa i da dobije saglasnost dve trećine članova Generalne skupštine UN, što Kosovo dosad nema“, primećuje se u internom dopisu EP.
Uz ocenu da je u pregovorima Beograd-Priština uz posredovanje EU postignut izvestan napredak u okviru Briselskog sporazuma, u analizi je istaknuto da se rasprava u EU pomera od zamora od proširivanja ka dubljem protivljenju prijemu novih članica, što pokazuje da u nekim članicama Unije jača tvrđi stav prema proširivanju.
Navodeno je i da suočena sa zastojem u pregovorima s Beogradom, Priština takođe nastoji da uspostavi tešnje ekonomske i političke veze s Albanijom.
Kako je navedeoni u studiji, u Srbiji mučna sećanja i rane su i dalje otvorene, a pomenuto je i istraživanje javnog mnjenja koje pokazuje da je 81 odsto Srba protiv nezavisnosti Kosova, čak i ako bi to ubrzalo put Srbija ka Evropskoj uniji.
„Srbija takođe traži da se kaže da li je članstvo u EU realističan cilj“, zaključeno se u internom dokumentu EP, u kojem piše i da predsednim Srbije Aleksandar Vučić postavlja pitanje o tome da li Evropska unija želi da vidi Srbiju kao svoj deo ili ne.., iako mi ne vidimo alternativu tom putu, mada smo na njemu već 20 godina koliko i jedino još Turska toliko čeka.