fbpx
European Western Balkans
Intervjui Izdvojeno

[EWB Intervju] Gotemeler: Treba otvoreno govoriti o prednostima saradnje Srbije i NATO

Rouz Gotemeler; Foto: Beogradski bezbednosni forum / Aleksandar Anđić

Intervju sa Rouz Gotemeler, Zamenicom Generalnog sekretara NATO, koja je bila govornica na Beogradskom bezbednosnom forumu 2017, koji je održan od 11. do 13. oktobra. U intervjuu smo razgovorali o saradnji između Srbije i NATO i njegove vidljivosti, odnosima Srbije i Rusije, kao i o NATO perspektivi Makedonije i Bosne i Hercegovine.

European Western Balkans: Prošlo je dve i po godine otkako su NATO i Srbija potpisali IPAP (Individualni akcioni plan partnerstva). Kako ocenjujete saradnju između dve strane kroz ovaj mehanizam i šta vidite kao sledeće korake u  saradnji NATO i Srbije?

Rouz Gotemeler: Saradnja je bila odlična kroz postojeći IPAP, a ovo je savršen trenutak da razmišljamo o tome šta još možemo da uradimo, jer smo sada na putu razvoja novog IPAP-a za narednu godinu.

Jedna od mojih glavnih poruka kada sam razgovarala sa višim zvaničnicima vlade, ali i ovde javno na forumu, jeste da treba da budemo ambiciozni i tražimo nove ideje za saradnju koje bi takođe služile interesima Srbije, kao i, naravno, bile od koristi za našu saradnju. Dakle, mislim da postoje neke važne oblasti koje treba uzeti u obzir, jedna od potencijalnih je u oblasti sajber sigurnosti i sajber odbrane, ali to je samo ideja.

EWB: Postoji utisak da srpska vlada “sedi na dve stolice”, sarađujući sa NATO-om i EU s jedne strane i sa Rusijom s druge strane, uključujući i u vojnim pitanjima. U vašem prethodnom intervjuu za naš portal rekli ste da je na samim državama da donesu odluke u oblasti bezbednosti, ali kako vidite tu vojnu saradnju između Srbije i Rusije u svetlu pogoršanja odnosa NATO-Rusija, kao na primeru nedavne vojne vežbe u Belorusiji? Da li smatrate da ova saradnja između Srbije i Rusije može biti prepreka za integraciju Srbije u zapadne bezbednosne strukture?

RG: Ne, ne mislim tako. Kao što uvek kažemo, ne postoji kontradikcija u tome da Srbija sarađuje oko bezbednosnih pitanja sa NATO-om i da takođe odluči da sarađuje na pitanjima bezbednosti sa Rusijom. Suvereno je pravo Srbije da odluči gde želi da kupi vojnu opremu.

Ali, istovremeno, iz perspektive NATO-a, mi smo zabrinuti zbog interoperabilnosti. Za nas je važno, na primer, ako radimo na mirovnoj operaciji sa našim partnerima, da možemo da razgovaramo jedni sa drugima na radiju. Dakle, to je ono što mislim, možda su u pitanju neke vrlo jednostavne tehnologije, ali mi želimo da naši partneri razmisle o interoperabilnosti sa NATO-om i sa saveznicima NATO-a.

Što se tiče velikih odluka koje vaša zemlja donosi o kupovini oružja, to je u potpunosti na vama, ali razmislimo zajedno o tome kako možemo napredovati i po pitanju interoperabilnosti. Znam da je ovo područje u okviru našeg trenutnog akcionog plana, gde smo napravili napredak, uradili neke važne projekte, neke važne obuke.

EWB: Srbija ima jaču saradnju sa zemljama NATO-a i NATO-om nego sa Rusijom, ali saradnja sa Rusijom dobija mnogo više medijske pažnje i kada gledate većinu srpskih medija, Rusi se doživljavaju kao saveznici i prijatelji, a NATO se i dalje doživljava kao neprijatelj. Dakle, ovakva saradnja nije baš vidljiva, a mnogi visoki zvaničnici u Srbiji dolivaju ulje na vatru dajući izjave protiv NATO-a. Da li mislite da bi srpska vlada trebalo da učini više da obelodani svoj nivo saradnje sa NATO-om? Da li je to problem za vas?

RG: Naravno, nadamo se da ako Vlada Srbije pronađe vrednost u ovoj saradnji, da će biti spremna da razgovara sa srpskom javnošću o tome. Svakako, pokušavam da prenesem tu poruku da sagledavamo ono što radimo zajedno kao pitanje od obostranog interesa, koje koristi srpskoj bezbednosti, ali koristi i NATO-u.

Jer, kada Srbija želi da napreduje i dobrovoljno angažuje svoje stručnjake i resurse, stvara doprinos u vojno-medicinskom projektu koji upravo počinjemo, u kojem se Srbija dobrovoljno prijavila za obuku iračkih vojno-medicinskih tehničara i doktora u Srbiji.

Za nas ovo je odličan korak jer Srbija pomaže u stvaranju svojevrsnog znanja i kapaciteta u Iraku, koje je zaista potrebno u područjima sukoba. Nadamo se da iz toga dobijate izuzetno dobro iskustvo i, iz naše perspektive, mi zaista imamo koristi od toga što je Srbija spremna da pomogne u ovoj situaciji.

EWB: Kako vidite rezultate vaše trenutne posete Srbiji i sastanke koje ste imali sa visokim zvaničnicima i da li je ova tema vidljivosti saradnje između Srbije i NATO ikada došla u prvi plan?

RG: Uvek volim da ispitam ljude sa kojima pričam na visokom nivou, i pokušavam da shvatim koji su to problemi i brige za njih, tako da volim da imam prilično iskrene i direktne razgovore i da vidim šta ljudi misle.

Neću vam dati nikakve tajne diplomatske razmene, to nikada nije dobra ideja i stvarno verujem u diplomatsku poverljivost. Ali, reći ću da su obe strane prepoznale da treba otvoreno da pričamo o prednostima saradnje, pokušamo da objasnimo javnosti u Srbiji da je saradnja dobra za Srbiju, za srpsku privredu i za srpsku budućnost u svetu.

EWB: Crna Gora je nedavno pristupila NATO-u, time postavši prva zemlja za osam godina koja se priključila Savezu, a postoje i spekulacije da će se Makedonija pridružiti sledeće godine ako reši pitanje imena sa Grčkom. Tema ulaska u NATO ponovo se javlja i u Bosni i Hercegovini. Šta vi vidite kao razlog za ovo brzo proširenje ili njegov potencijal na Zapadnom Balkanu? Mnogi vide Rusiju i izmenjeno bezbednosno okruženje kao razloge za to.

RG: Ove zemlje su na listi kandidata za članstvo u NATO već́ dugo, skoro deset godina. Bilo je u Bukureštu u leto 2008. godine kada su se njihova imena prvi put pojavila i kada su uslovi prvi put uspostavljeni kako bi se rešilo pitanje imena BJRM.

Skoplje mora da radi s Atinom da pokuša da reši pitanje imena i mi smo o tome bili veoma jasni, moraju naporno raditi na reformama radi unapređivanja svoje nacionalne uprave, reformi pravosuđa, reformi odbrambenih institucija i mislim da bi to bio trenutak kada bi Atina i Skoplje mogli zajedno da odrade dobar posao. Izgleda da postoje neke pozitivne vibracije.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, i tu postoje uslovi, od kojih neki imaju veze sa reformskim procesom i reformom sistema uprave, osiguravajući da svi različiti delovi mogu da rade zajedno u celini, to je važno. Takođe, jedan od zahteva je da registruju svoju odbrambenu imovinu. Još jedna vrlo važna stvar je da sve zainteresovane strane moraju biti dovedene za isti sto i moraju zajedno da sednu i razgovaraju.

Ne želim da kažem da neka od zemalja ima lak put pred sobom, ali hoću da kažem da su one i dalje na spisku kandidata za pridruživanje NATO-u ako je to njihova nacionalna želja i, na kraju krajeva, ljudi u Bosni i BJRM su ti koji će morati stvarno da izraze tu želju i kažu – u redu, spremni smo za ovaj naporan rad.

Povezani članci

Srbi sa Kosova su građani drugog reda i umorni su od svega

Sanja Sovrlić

[EWB Intervju] Antonijević: Vlast otežala dijalog, razumemo odustajanje opozicije

Filip Lukić

Krize kao katalizator stvaranja odbrane EU

EWB