fbpx
European Western Balkans
Intervjui Izdvojeno

[EWB Intervju] Jelsta: Norveški recept za uspeh – snažno civilno društvo je preduslov za konsolidovanu demokratiju

Ambasador Kraljevine Norveške u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori, Jorn Jelsta; Foto: Goran Zlatković

Pre 206 godina, Kraljevina Norveška usvojila je svoj sadašnji Ustav kojim je postala moderna parlamentarna monarhija. Ovaj dan se u Norveškoj i širom sveta proslavlja kao najvažniji nacionalni praznik – Dan ustavnosti ili Syttende Mai (17.maj).

Tim povodom razgovarali smo sa Njegovom Ekselencijom Jornom Jelstom, ambasadorom Kraljevine Norveške u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori o vladavini prava i slobodi medija u regionu, kao i o pomoći koju Norveška pruža regionu u borbi protiv pandemije COVID-19 i ulozi civilnog društva u procesu demokratizacije.

European Western Balkans: Na današnji dan Kraljevina Norveška i norveški građani slave 17. maj ili Dan ustavnosti Norveške. Šta ovaj dan znači za Vas i za građanke i građane Vaše zemlje?

Jorn Jelsta: Proslava Dan Ustavnosti je slavlje naše nacionalne pripadnosti, vrednosti i dugogodišnjeg iskustva. Ovo je važan dan za sve Norvežane.  Ali ova proslava nije ograničena samo na to. Proslava Dana Ustavnosti je dan kada slavimo našu snažnu povezanost i veze sa svetom. Na ovaj dan, svi Norvežani priznaju da smo mi, kao nacija, bili oblikovani od strane spoljnih ideja i impulsa.

Za malu zemlju na severnom rubu Evrope, ekstravernost kao otvorenost, inkluzivnost, znatiželja i inter-kulturno povezivanje je ključ. Mi moramo iskoračiti u svet kako bismo se razvili. Iako je Ustav Kraljevine Norveške drugi najstariji pisani ustav koji je i dalje na snazi, mi i dalje mnogo dugujemo indirektnom i imperativnom uticaju očeva osnivača grčke demokratije, kao i političke kulture Evrope.

Dakle, ove proslave nas podsećaju na to kako je Evropa preobražavala i kako nastavlja da preobražava živote ljude na bolje. Norvežani su ponosni što su Evropljani i što su deo većeg evropskog prostora. Ovaj prostor predstavlja zajednicu koja deli zajedničke vrednosti i koja brani i unapređuje međunarodno pravo, promoviše demokratiju, ljudska prava, rodnu ravnopravnost i vladavinu prava. Ove osnove su od strane svakog građanina Norveške shvaćene kao neraskidivi delovi osnova norveškog društva.

EWB: Vladavina prava je osnovni princip ustava u demokratskim državama, a puno posvećivanje vladavini prava je najvažniji kriterijum Srbije, Severne Makedonije i Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji. Koliko su blizu naša društva Evropskoj uniji i Norveškoj kada je reč o standardima u oblasti vladavine prava?

JJ: Verujem da odlučnost i kapacitet da se stvori poverenje između građana i njihovih institucija ključ društvenog razvoja. Da bi se ostvarila održiva socijalna stabilnost i kohezija, građani moraju da osećaju da “vlasti brinu i zauzimaju se za mene”. U ovom smislu, nezavisne institucije, inkluzivne parlamentarne procedure, sloboda medija, borba protiv korupcije, jednakost, inovacije i zaštita životne sredine su osnove za izgradnju poverenja. Ove osnove su i dalje najveći izazov između Evropske unije i Srbije, Severne Makedonije i Crne Gore. Postoji put koji se mora preći u ovim zemljama kako bi se došlo do punog prilagođavanja principima i standardima EU, kojih se i Norveška pridržava.

Međutim, srećan sam da vidim da postoji izjavljena politička volja u ovim zemljama da se usklade sa vrednostima i principima.  Lično, voleo bih da vidim da se ovaj proces ubrza i postane politički fokusiraniji nego što smo videli ranije. 

EWB: Civilno drušvo je jedan od najznačajnijih aktera na Zapadnom Balkanu kada je reč o procesu demokratizacije i integracije u Evropsku uniju. Kako biste ocenili saradnju Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu sa civilnim društvom u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori?

JJ: Saradnja sa civilnim društvom u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori je prioritet Ambasade. Civilni sector je važan za svaku zemlju. Norveška ima dugu tradiciju prioritizacije civilnog sektora, kako bi ga učinila snažnim i uticajnim. Svaka norveška vlada, bez obzira na partijski sastav, tretira civilni sektor kao strateškog partnera u jačanju demokratskih vrednosti i blagostanja. Bez aktivnog učešća civilnog sektora i organizacija, potreban konsenzus i poverenje za racionalnu i inkluzivnu vladavinu bilo bi teško ostvariti. Civilno društvo treba biti ohrabreno da zagovora poglede koji informišu i oblikuju javnu debatu. Uzajamno poštovanje i profesionalno povezivanje bi trebalo dakle biti razvijeno između civilnog sektora i vlasti, uz jasno definisanje uloga i transparentne odnose. U smislu efektivnog uključenja u proces demokratizacije i evropskih integracija u ove tri zemlje, moje iskustvo do sada je da civilni sektor pruža najznačajniji doprinos.

Zbog toga Norveška aktivno podržava široki raspon projekata koje sprovode organizacije civilnog društva u sve tri zemlje preko Balkanskog fonda za demokratiju (BTD). Ovi projekti su posebno osmišljeni da prošire demokratizaciju, povećaju transparentnost i unaprede kvalitet života u lokalnim sredinama.

EWB: Kraljevina Norveška je najbolje rangirana zemlja na Svetkom indeksu slobode medija Reportera bez granica za 2020, među 180 država sveta, dok Severna Makedonija, Srbija i Crna Gora zauzimaju pozicije na drugoj polovini liste. Koje lekcije bi ove zemlje mogle da nauče iz norveškog iskustva u cilju sveukupnog poboljšanja medijskih sloboda?

JJ: Zajedno sa EU i OEBS-om, Norveška je pomogla Vladi Srbije u izradi nove Medijske strategije. S tim u vezi, Ambasada je početkom marta organizovala Konferenciju o slobodnim medijima i društvu u norveškoj rezidenciji s premijerkom Brnabićem i Alfom Bjarneom Jonsenom, predsedavajućim norveške nezavisne komisije za žalbe u štampi, kao glavne govornike, gde je učestvovala je većina srpskih medija.

Norveška zaista veruje da će slobodna i kompetentna štampa biti kamen temeljac svakog demokratskog sistema. Svakom društvu su potrebni visokokvalitetni, pluralistički, nezavisni i odgovorni mediji koji čine vlasti odgovornima, pružaju adekvatne informacije i doprinose povećanju transparentnosti.

Da bih direktnije odgovorio na vaša pitanja, daću vam sedam razloga zbog kojih je Norveška, prema mom mišljenju, stekla ovo visoko mesto:

Prvo, snažna Javna regulatorna agencija sa mandatom ne samo da nadgleda i usmerava, već i da podstakne medijski pejzaž koji postaje sve kompleksniji. Ovo se odnosi na etiku i nadležnosti štampe;

Drugo, potrebna nezavisnost upravnih tela ili odbora javnih emitera;

Treće, značaj javnog medijskog servisa takođe da učestvuje u istraživačkom novinarstvu. U tu svrhu dogovorene su jasne odredbe zakona koje čine ovu aktivnost prihvatljivom i poželjnom;

Četvrto, neophodno osnaživanje Saveta za štampu, s obzirom na njegovu suštinsku ulogu u posredovanju samoregulacije samih medija. Savet za štampu i pojedinačni mediji trebalo bi da preuzmu tu ulogu, prema norveškoj paradigmi, kao kombinaciju ombudsmana i sudnice;

Peto, potpuna transparentnost kada je u pitanju vlasništvo i finansiranje medija;

Šesto, dostupnost finansijskih sredstava za kako bi se osigurale manje medijske kuće što doprinosi pluralističkoj i nezavisnoj medijskoj strukturi;

Sedmo i poslednje, obezbeđivanje nediskriminatornog i jednakog pristupa svim političkim strankama bez preferencijalnog tretmana tokom izborne kampanje. Ovo je ključno za pružanje činjeničnih i relevantnih informacija građanima kako bi mogli donositi odluke u skladu sa svojim interesima.

Norveška će nastaviti kao predvidljivi partner i pristalica aktivnosti  koje se tiču reforme medija u ove tri države.

EWB: Kraljevina Norveška je izrazila nameru da donira milijardu evra na Konferenciji koju organizovala Evropska unija, a u cilju podrške pronalasku vakcine protiv COVID – 19 i lečenju. Takođe, Norveška pomaže i regionu u borbi protiv koronavirusa. Šta biste istakli kao najznačajniju pomoć Norveške Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji u ovom smislu ?

JJ: Pre svega, dozvolite mi da zastanem na uvodu u vaše pitanje. Da, efektivna borba protiv COVID-19 pandemije zahteva globalnu koordinaciju i saradnju. Svet mora hitno da razvije i pruži efektnu dijagnostiku, tretman i vakcinu. Dok god je virus negde aktivan, u riziku smo svuda. Da bismo se zaštitili, moramo da zaštitimo druge. Zato Norveška snažno podržava inicijative mobilizacije releventnih profesionalnih kapaciteta kako bi se borili protiv COVID-19 pandemije što je efikasnije moguće. Iz tog razloga, značajno doprinosimo kroz sredstva za istraživanje i razvoj COVID-19 vakcine i za razvoj dijagnostike i lečenja.

Druga stvar, kroz višemilionsku podršku programima borbe protiv pandemije u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori mi se prvo fokusirali na to kako osnažimo kapacitete da sačuvamo živote. Zbog ovoga smo odlučili da obezbedimo kliničke respiratore visokog kvaliteta za odeljenja infektivne nege koji mogu spasiti živote. Na ovaj način, takođe minimizujemo uvećane rizike od smrti koronavirusom usled prisutnosti drugih bolesti. Norveška je, takođe, podržava ove zemlje i nizom različitih merama, ali verujem da je ova podrška bila najznačajnija.

EWB: Koje aktivnosti očekuju Ambasadu Kraljevine Norveške u Beogradu u bližoj budućnosti?

JJ: Kada se situacija u vezi pandemije normalizuje, radujem se da nastavim svoje konsultacije i aktivnosti sa predstavnicima širokog spektra društava u ovim zemljama, kako bismo nastavili saradnju u oblastima koje mogu dalje da razviju i modernizuju ova društva.

Povezani članci

[EWB Intervju] Ćerimagić: Bez implementacije svih 14 ključnih prioriteta, BiH neće postati punopravna članica EU

Sofija Popović

Vuksanović: Srbija će pokušati da izbegne sankcije Belorusiji na isti način kao i sankcije Moskvi

EWB

[VIDEO] Mijačić: Podela Kosova znači propast Briselskog sporazuma

EWB