Intervju sa Knutom Kirsteom, političkim savetnikom za Srbiju u Odeljenju za politička pitanja i bezbednosnu politiku u NATO. Kirste je u Beogradu bio govornik na konferenciji “Zapadna bezbednosna arhitektura i Srbija – Izazovi i dileme”, koju je organizovao Centar za spoljnu politiku.
European Western Balkans: Dve godine nakon potpisivanja IPAP-a (Individualni akcioni plan partnerstva), kako vidite njegove rezultate u jačanju saradnje između Srbije i NATO? Na kom planu je napravljen najveći pomak?
Knut Kirste: NATO i Srbija su prešli dug put otkako smo započeli naše partnerstvo. Srbija se pridružila Partnerstvu za mir (PzM) 2006. godine. Od tada su se naša saradnja i dijalog povećali. Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP), koji smo dogovorili u januaru 2015. godine, predstavlja važno sredstvo, jer nam pomaže u strukturiramo i organizujemo našu bilateralnu saradnju kako bi NATO i države članice mogli podržati Srbiju u ostvarivanju svojih reformskih ciljeva. Naša saradnja je fokusirana na područja u kojima Srbija želi sarađivati sa NATO-om i gde NATO može doneti dodatnu vrednost, uključujući na primer reformu nacionalnih bezbednosnih snaga i institucija, kao i naučnu saradnju vezanu za bezbednost.
Tokom ovog perioda smo koristili IPAP kao okvir za unapređenje naše saradnje u praksi i političkog dijaloga na svim nivoima. Prošlog novembra tadašnji premijer – a sadašnji predsednik – Vučić́ posetio je sedište NATO-a. Tokom posete imao je uspešne sastanke sa svim ambasadorima država članica koji su i predstavnici u Severnoatlantskom savetu. Očekujemo ga ponovo u poseti sedištu NATO-a krajem ove godine. Generalni sekretar Stoltenberg je ponosan na svoju snažnu prijateljsku vezu sa Srbijom i imao je produktivnu posetu Beogradu 2015. godine. NATO je zaista veoma zadovoljan dosadašnjim napretkom i kroz našu kancelariju u Beogradu ćemo nastaviti sa potpunom implementacijom IPAP-a, odnosno daljim jačanjem naše praktične saradnje i političkog dijaloga.
EWB: Šta vidite kao glavne oblasti u kojima Srbija i NATO imaju potencijal za buduću saradnju?
KK: NATO i Srbija već́ sarađuju u različitim oblastima, uključujući reformu nacionalnih bezbednosnih snaga i institucija, naučnu saradnju vezanu za bezbednost i javnu diplomatiju. Uzimajući to u obzir, vidim puno potencijala za jaču praktičnu i političku saradnju. NATO je otvoren za ovakav razvoj, ali je prvenstveno i konačno na Srbiji da sama odredi u kom smeru će naše partnerstvo ići.
Mi u potpunosti poštujemo suvereni izbor Srbije da bude vojno neutralna. Ova politika nas ne sprečava da zajedno sprovodimo vojne vežbe, uključujući i pomoć prilikom prirodnih katastrofa, rad na interoperabilnosti naših vojnih snaga, kao i produbljivanje saradnje između srpskih naučnika i naučnika iz zemalja NATO ili deljenje strateških procena.
Jedan aspekt u kojem vidim potencijal za unapređenje naše partnerske saradnje odnosi se na zajedničke napore u izgradnji stabilnosti u kriznim područjima. Na primer, NATO i Srbija razmatraju rad na izgradnji kapaciteta iračkog vojnog medicinskog osoblja. Irak bi definitivno mogao imati koristi od dugogodišnjeg iskustva Srbije u vojnoj medicini. Takođe moramo da radimo zajedno u domenu informisanja javnosti, tako da naše javnosti mogu imati odgovarajuće razumevanje o Alijansi i prirodi našeg partnerstva i da se pogrešna shvatanja mogu prevazići. Naše partnerstvo može se razvijati na način sličan našem odnosu saradnje sa drugim neutralnim zemljama poput Švedske, Finske ili Austrije.
EWB: Kako ocenjujete ispunjavanje NATO standarda od strane Vojske Srbije? Da li je došlo do značajnog napretka u poslednjih nekoliko godina?
KK: Mislim da je Vojska Srbije značajno poboljšala stepen interoperabilnosti zahvaljujući učešću u konceptu operativnih sposobnosti NATO-a. Kroz ovaj program, Alijansa postavlja standarde za interoperabilnost i pomaže partnerima da se pripreme za međunarodne mirovne operacije. Kroz NATO, stotine srpskih vojnika i oficira stekli su obuku i pohađali kurs za izgradnju kapaciteta, koji danas pomažu Srbiji da pruži vredan doprinos mirovnim misijama UN i EU. Naš trening takođe pomaže da osoblje Srbije bude bezbednije u toku takvih misija.
Pored toga, NATO i Srbija imaju preko 100 partnerskih aktivnosti svake godine. Radimo zajedno na reformi odbrane i daljem jačanju bezbednosnih struktura. NATO pomaže Srbiji u uklanjanju opasnog viška municije. Naši naučnici sarađuju u iznalaženju inovativnih rešenja za zajedničke bezbednosne izazove. Iz svih ovih razloga, mislim da je naše partnerstvo čvrsto i očekujem da će se u budućnosti razvijati, bazirano na našim zajedničkih interesa i u skladu sa politikom vojne neutralnosti Srbije.
EWB: Kako vidite važnost Srbije za bezbednost na Zapadnom Balkanu?
KK: Srbija je važan partner za NATO u regionu Balkana i ključna je za regionalnu stabilnost. Zbog toga sarađujemo sa Srbijom. Konačno, naše partnerstvo je dobro za Srbiju i dobro je za Alijansu. Od devedesetih, NATO je mnogo uložio na Zapadnom Balkanu i region je danas mnogo stabilniji. Ovo je dobrim delom posledica naših partnerskih programa koji su promovisali regionalnu saradnju i evroatlantske integracije za one koji to žele. Tokom protekle decenije, Slovenija, Hrvatska i Albanija, a nedavno i Crna Gora, odlučili su da postanu članovi NATO-a. Slovenija i Hrvatska su se takođe pridružile i Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina i bivša Jugoslovenska Republika Makedonija su aplicirale za članstvo u NATO. Danas sve zemlje u regionu imaju jasan interes u promociji regionalne saradnje i stabilnosti.