fbpx
European Western Balkans
Intervjui Izdvojeno

[EWB Intervju] Osmani: Sporazum sa Srbijom treba da uključuje međusobno priznanje

Vjosa Osmani Sadriu. Foto: LDK

PRIŠTINA – U jeku priprema za formiranje nove kosovske vlade, European Western Balkans razgovarao je sa Vjosom Osmani Sadriu, zamenicom predsednika Demokratske lige Kosova (alb. LDK) i prvom kandidatkinjom za mesto premijera Kosova od proglašenja nezavisnosti. U svetlu skorašnjih najava koalicije Demokratska liga-Samoopredeljenje da drugih koalicionih partnera u vladi neće biti, popričali smo sa Osmani o perpektivi dijaloga između Kosova i Srbije, kao i poziciji nove vlade prema Srpskoj listi.

European Western Balkans: Kako vidite nastavak procesa normalizacije odnosa Srbije i Kosova? Kakva je perspektiva dijaloga? 

Vjosa Osmani: Izvesno je će se mnogo toga promeniti nabolje. Naša vlada, za razliku od prethodne, ne planira da koristi dijalog za skretanje pažnje sa neuspeha domaće politike.

Potrudićemo se da sve što budemo radili zajedno sa pokretom “Samoopredeljenje”, našim koalicionim partnerom, bude u cilju rešavanja kako unutrašnjih, tako i spoljnopolitičkih pitanja. Iako odnosi sa Srbijom mogu delovati daleki od svakodnevice naših građana, ustvari to nisu. Što pre zaključimo konačni sporazum sa Srbijom, to bolje za čitav region, naročito kada se radi o stvaranju boljih ekonomskih prilika u našoj zemlji. Kada se na Kosovu sastajemo sa stranim investitorima i domaćim preduzetnicima, oni često govore o političkim rizicima i pravnoj nepredvidivosti. Zato dogovor sa Srbijom treba da se zasniva na međusobnom priznanju, što će otkloniti sve prepreke za one koji razmišljaju da investiraju na Kosovu.

Sa druge strane, o normalizaciji se do sada govorilo ponajviše kao o teorijskom konceptu. Moramo da definišemo šta to u praksi znači za naše građane. U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) je 2010. postignut dogovor da se dijalog započne pod okriljem Evropske unije (EU). Ideja je bila da ovaj proces bude od koristi za sve građane, a ne da se pretvori u političko rukovanje dvojice lidera, na kojem se sve završava. Nažalost, tokom poslednjih godina, mogli smo da vidimo da je EU bila mnogo više usmerena na političko rukovanje nego na implementaciju sporazuma. To možemo da vidimo na primeru 33 sporazuma, većinu kojih Srbija nije primenila.

Možemo učiniti mnogo toga. Demokratska liga veruje da je dijalog jedini način da razrešimo probleme sa susedima, uključujući i Srbiju. Međutim, naravno da nikada ne bismo dozvolili da se granice dovode u pitanje, kao ni bilo šta u vezi sa našim suverenitetom i funkcionalnošću Kosova kao nezavisne države. 

EWB: Za postizanje pune normalizacije odnosa, očekuje se da Kosovo pristane bilo na promenu granica, bilo uspostavljanje Zajednice srpskih opština na osnovu postojećih dogovora, Briselskog sporazuma i sporazuma o Zajednici srpskih opština iz 2015. godine. Gde vidite mogućnost kompromisa?

VO: Demokratska liga Kosova veruje u slobodno, nezavisno i suvereno Kosovo. To su uverenja koja zastupamo od svog osnivanja i učinili smo sve što je bilo u našoj moći da ta ideja uspe, zbog čega se predsednik Rugova smatra arhitektom nezavisnog Kosova. Granice od 17. februara 2008. godine su granice u okviru kojih nas prepoznaje više od polovine slobodnog sveta.

Zbog toga moramo da se fokusiramo na trenutnu situaciju. Iako ne možemo da donosimo odluke samo na osnovu istorije, moramo osigurati da ne zaboravimo istoriju i velike žrtve koju su građani Kosova podneli tokom svih ovih godina. Izgubili smo više od 13.000 civila, više do 20.000 žena je silovano, hiljade dece, žena i starijih su ubijeni, masakrirani i spaljeni živi i još uvek nema pravde za ove žrtve. Oni su poginuli za Republiku Kosovo. Ne možemo sada da kažemo da smo spremi da okrenemo glavu od žrtava devedesetih. Naša partija to ne bi bila u stanju da uradi.

Sporazum o formiranju Zajednice srpskih opština je oboren na Ustavnom sudu Kosova 2015. godine. Mislim da ne možemo da prenebregnemo odluku Ustavnog suda. Ako na Kosovu postoji jedna institucija o poštovanju čijih odluka smo izgradili tradiciju da ih poštujemo, onda je to Ustavni sud. Nećemo prekršiti tu tradiciju zbog Srbije. Mislim da bi to moglo da ugrozi temelje države.

Ustavni sud je takođe rekao da Zajednica srpskih opština treba da bude osnovana, ali bez izvršnih ovlašćenja, što bi bilo u skladu sa Ustavom. Da, Zajednica može da postoji, ali bez izvršne vlasti. Namera je da se od Kosova napravi druga Bosna i da se ono učini disfunkcionalnim iznutra, što bi u budućnosti značilo zamrznuti konflikt. Mislim da je to izuzetno opasna politika protiv koje se defitivno treba da se borimo. 

Što se tiče preostala 32 sporazuma, njih moramo da razmotrimo na Kosovu, a ne u Briselu. Sprovešćemo neku vrstu evaluacije i razmotriti šta radi u praksi, a šta ne. Zatim ćemo videti šta kosovske insitucije dalje mogu da učine da implementiraju ove sporazume tako da oni budu u korist građana, naročito kada je u pitanju sloboda kretanja ljudi i robe.

Srbija želi da ponovo razmotri neke od ovih sporazuma, kao što je sporazum o energetici. Verujem da je to takođe opasno, u smislu koncesija u budućnosti. U vezi sa tim, EU treba da bude posredinica u procesu kojim bi strane radile na tome da implementiraju postojeće sporazume, a ne da ih menjaju. Ipak, kad smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i prodruživanju sa Evropskom unijom, uz učešće EU, nadalje ništa nije učinjeno da se odredbe tih sporazuma i sprovedu.

EWB: Pre dve nedelje ste izjavili da ujedinjenje Kosova i Albanije nije realna opcija. Da li na Kosovu postoji podrška za ovu ideju? 

VO: Ono što u današnjim geopolitičkim i međunarodnim odnosima određuje snagu jedne zemlje nisu nužno veličina zemlje i broj stanovika, već funkcionalnost, ekonomija, vladavina zakona i uspešnost te zemlje u oblasti inovacija, kao što možemo da vidimo u Aziji i nekim zemljama bivšeg SSSR-a. To su male zemlje čiji je glas važan. Kada pričamo o odnosima Albanije i Kosova, pitanje je da li je bolje imati dva glasa u međunarodnim organizacijama nego samo jedan.

Verujem da je najbolje rešenje za Kosovo i Albaniju stvaranje sestrinskih odnosa i put ka EU. Kada postanemo članice Evropske unije, granica ionako neće biti. Dozvolite mi da dodam da sam ovih dana posetila kosovske bolnice sa članovima porodice. Kada odete tamo, kada vidite kakav je sistem javnom zdravstva, zažalite zbog svakog sekunda koji ste provedeli razgovarajući o ovim temama. Trebalo bi da razgovaramo o unapređenju našeg zdravstvenog i obrazovnog sistema, tako da praktično nemamo vremena za ovakve razgovore. Ima mnogo važnih i hitnijih tema kojima će se ova vlada baviti u naredne četiri godine.

EWB: Kosovo se takođe usprotivilo osnivanju mini-Šengena. Ipak, Ambasada SAD u Nemačkoj je nedavno objavila saopštenje u kojem ocenjuju da je važno da Kosovo bude deo ove regionalne inicijative. 

VO: Razlog zašto naši partneri to kažu je što nisu čuli naše mišljenje o tome, što je možda i naša krivica. Mi ćemo sa svakom zemljom koja je jak i istinski saveznik Kosova razgovarati o tome zašto mislimo da je ovo loša ideja sa ekonomskog, bezbednosnog i strateškog stanovišta.

Nismo protiv regionalne ekonomske inicijative, koju je potpisalo svih šest zemalja Zapadnog Balkana pod pokroviteljstvom kancelarke Merkel, predsednika Makrona i drugih predstavnika evropskih institucija i država-članica EU, uključujući u to vreme, čini mi se, i predstavnike SAD.

EWB: U oktobru ste u razgovoru za RSE rekli da sporazum Srbije i Kosova treba da ima blagoslov SAD. Međutim, po nedavnim Kurtijevim izjavama vidimo da postoje mimoilaženja sa stavovima koje zastupa SAD: Amerika kaže da treba ubrzati pregovore, Kurti smatra da nema razloga za žurbu; Amerika smatra da Kosovo treba da bude obuhvaćeno mini-Šengenom, Kurti kaže da je mini-Šengen kao ideja ostati neprihvatljiv za Kosovo dok se ne uspostavi reciprocitet sa Srbijom. Da li vidite bojazan da bi Kurtijeva politika može da našteti odnosima Kosova i SAD?

VO: U ovom trenutku ne vidim neslaganja u odnosima Kosova i SAD. To je pitanje ugla gledanja. Naravno da su SAD zainteresovane da se obe strane vrate u Brisel i nastave dijalog što pre. Kada se radi o ubrzavanju pregovora, zasad nam niko u Americi nije postavio zahtev za pronađemo brzo rešenje. SAD shvataju da, koliko god je postizanje konačnog sporazuma važno, jednako je važno, ako ne i više, imati sporazum koji se može sprovesti u praksi. 

Kosovo je veoma zainteresovano da konačni sporazum poštuje suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje, ali i njenu funkcionalnost. Isto tako, važno je da sporazum doprinese miru i stabilnosti u regionu, a ne da ispadne opasan presedan za budućnost za našeg regiona i šire.

To mora da bude trajni sporazum, koji je zaista konačan, i koji će biti sproveden u praksi. Videli smo šta je bilo sa 33 sporazuma u ​​Briselu. Većinu njih Srbija nije sprovela. Ne želimo da vodimo jedan dijalog sa Srbijom samo da bismo ih ubedili da potpišu, a zatim drugi dijalog da bismo ih ubedili da primene ono što su potpisali.

EWB: Kakav je Vaš stav o uključivanju Srpske liste u novu vladajuću koaliciju na Kosovu?

VO: Ustav Kosova propisuje da u vladi treba da bude najmanje jedan ministar iz srpske zajednice, koji bi trebalo da dobije najmanje 50 odsto glasova srpskih poslanika. Moje je mišljenje da, ako im već dajete ministra, zašto nemate i njihove glasove. Želim da istaknem da nećemo formirati vladu koja će da zavisi od Srpske liste. Apsolutno nećemo dozvoliti da se to dogodi.

Pitanje je da li zaista želimo da oni budu krajnja opozicija kada u parlamentu budemo izglasavali Zakon o kulturnom nasleđu, Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o lokalnim izborima. Prema Ustavu, to su zakoni od vitalnog interesa i potrebna je podrška srpske manjine da bi stupili na snagu. Moramo da uzmemo u obzir da naš Ustav srpskoj manjini daje pravo veta na neka važna pitanja. 

Mislim da moramo uspostaviti neku vrstu odnosa sa Srpskom listom, u kojem bi oni prava srpske zajednice na Kosovu stavili iznad onoga što im Vučić kaže. Parlament je tu da zaštiti interese svih građana, pa o tome moramo odlučivati zajedno. Moramo pronaći način da reformišeno odnos tako da sve zastupljene zajednice imaju koristi od njega, umesto da govore o bojkotu parlamenta.

Već smo videli kako izgleda scenario bojkota i znamo da u tom slučaju možemo da nastavimo svoj rad na većini pitanja. Tokom Haradinajevog mandata, kada je Srpska lista bila deo koalicije, oni su većinu vremena bojkotovali rad parlamenta. To pokazuje da se Srpska lista vodi pogrešnom logikom apsolutnog zanemarivanja interesa srpske zajednice na Kosovu i zainteresovana je samo za dogovore sa Vučićem u Beogradu. To pokazuje da ni Vučiću ni njima nije stalo do Srba koji žive na Kosovu.

Povezani članci

Zaev i zvanično mandatar za sastav Vlade Makedonije

EWB

Rat u Ukrajini: Neutralnost kao deo spoljnopolitičkog pristupa Rusije

Igor Novaković

“Kovid pasoši” samo unutar EU, o putovanju iz trećih zemalja za sada bez detalja

EWB