fbpx
European Western Balkans
Intervjui Izdvojeno

[EWB Intervju] Politi: Dijalog Beograda i Prištine je jedan od stubova za održivost Zapadnog Balkana

Alesandro Politi; Photo: NATO Defense College Foundation

Koju ulogu ima Rusija na Zapadnom Balanu? Da li je neutralnost Srbije održiva? Šta novoformirana Vojska Kosova znači za bezbednost u regionu, a šta članstvo Severne Makedonije znači za NATO? Intervjuisali smo Alesandra Politija, direktora Fondacije NATO odbrambenog koledža, da bismo saznali više o ovim pitanjima.

European Western Balkans: Pre nekog vremena, Ministarstvo odbrane SAD-a je objavilo izvštaj u kome je ocenilo Zapadni Balkan kao sredinu koja je najranjivija na ruski uticaj. Pre par nedelja smo videli da je srpska javnost bila šokirana špijunskom aferom u kojoj je jedan od aktera bio ruski diplomata. Kako vidite ulogu Rusije na Balkanu?

Alesandro Politi: Nisam video izveštaj (izgleda da nije objavljen onlajn), ali ruski uticaj je nažalost daleko više podmukao i efektivan u nekim zemljama na Zapadu nego li na Balkanu. Kao što su brojne operacije prikupljanja podataka pokazale u drugim zemljama, čini se da špijuniranje sopstvenog saveznika ne predstavlja tabu. Nikakav dalji politički razvoj nije pratio objavljivanje sastanka ruskog oficira i neimenovanog srpskog.

Evidentno je da Rusija sprovodi zaštitnu akciju u regionu, ali trenutno sa skromnim rezultatima, jer je Crna Gora ušla u NATO, a Severna Makedonija će uskoro. Špijuni, diplomate i propaganda su uglavnom instrumenti Hladnog rata, a ono što ja verujem i upozoravam još od 2017. godine jeste da nova granica ruskog uticaja predstavlja sivu zonu između privrede i politike. Nažalost, ovo je jasno vidljivo kroz razne političke, privredne i novčane skandale, kao i skandale vezane za uticaj na javno mnjenje i pranje para.

Neki njetovi za dalju integraciju regiona mogu učiniti više štete nego što Moskva može ikada da sanja.

EWB: Ako uzmemo u obzir ove okolnosti, da li je vojna neutralnost Srbije moguća? Da li su Srbija i region manje bezbedni?

AP: Još od 19. veka, Srbija je imala neverovatan odnos sa Rusijom, ali čini se uvek na distanci, kao što su pokazale Načertanije tajni memorandum Ilije Garašanina i u skorije vreme Titova politička orijentacija.

Srbija oportunistički pokušava da dobije najbolji mogući dogovor sa obe strane, ali zna da samo Evropa može spasiti njenu klimavu ekonomiju. Ukoliko evropski lideri ne naprave neke ozbiljne greške, Srbija će ući u Evropsku uniju zajedno sa drugim regionalnim partnerima.

Što se tiče neutralnosti, NATO ima nekoliko neutralnih partnera, a ponekada i zemlje koje su baš u ruskoj orbit sarađuju bez bilo kakvih problema na operacionalnom nivou. U stvari, zvanični stav NATO-a je takav da je na Beogradu da izabere sopstveni status.

EWB: Tokom vaše karijere, veoma ste bili aktivni na Kosovu. Da li nam možete reći o značaju dijaloga Beograda i Prištine za regionalnu bezbednost i kako vi vidite njegov ishod?

AP: Važnost dijaloga Beograda i Prištine prevazilazi bezbednosne okvire: to je jedan od stubova održivosti regiona Zapadnog Balkana. Moramo biti veoma jasni i reći da on ne predstavlja hir međunarodne zajednice, već vitalni interes ljudi i vlada u regionu: nema integracija, nema održive ekonomije, više depopulacije i emigracije iz već demografsko krhkih zemalja.

Postoje elite u oba glavna grada koje eksploatišu nacionalističke slogane kako bi nastavili da posluju po običaju na uštrb osiromašenog stanovništva. Ovo će se obiti o glavu, pod uslovom da evropske vođe ne vode proces evrointegracija ozbiljno.

Siguran sam po pitanju ishoda [dijaloga], ali bih voleo da budem uveren po pitanju tajminga.

EWB: Načelnik generalštaba Oružanih snaga Srbije, general Milan Mojsilović je izjavio na Sedmoj NATO nedelji da je Srbija zabrinuta po pitanju transforamcije Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) u vojsku, i da mu nije najjasniji stav NATO-a. Koje je vaše mišljenje o ovoj inicijativi?

AP: NATO ima veoma jasan stav o ovom pitanju: pojačani dijalog je moguć samo sa Kosovskim bezbednosnim snagama, jer neke zemlje nemaju politički apetit (i iz jaki razloga) u mešanju rasprava o razdoru na sopstvenom terenu. Nekim zemljama nije stalo, ali rizikujuda budu uvučene u lokalno blato umesto da smanjuju svoje spoljne obaveze.

Politički razlozi nekih prištinskih političara za stvaranje Kosovske vojske su očigledni, ali su slabašno povezani sa kredibilnom garancijom nacionalne bezbednosti. KFOR je garant dok obe strane ne postignu dogovor. Bilo bi više produktivno da se nastavi sa regrutacijom nacionalnih manjina u KBS i da se izađe u susret političkim zahtevima kosovskih Srba na način koji će omogućiti veći meki uticaj Prištine u ovim opštinama, umesto što se polarizuje javno mnjenje.

EWB: Kada se Crna Gora pridružila Savezu, bile je dosta sumnji o tome kako tako “mala” zemlja može doprineti Savezu. Sada imamo situaciju gde je nešto “veća” Severna Makedonija pred ulaskom. Na koji način pristupanje Severne Makedonije može unaprediti bezbednost NATO-a i regiona Zapadnog Balkana?

AP: Iskreno, u Savezu koji je zasnivan na ozbiljnom političkom sporazumu i na zajedničkim fundumentalnim vrednostima, “veličina” zemlje nikada nije bila problem. NATO ima zemlje različitih “veličina”, ali svaki glavni grad može i želi da na različite načine doprinose u onome što može biti od velike važnosti u određenim situacijama.

Video sam male zemlje koje daju veoma veliku podršku uz pomoć sopstvenih specijalnih snaga ili novim sanitarnim strukturama koje su veoma nužne. Takođe, video sam Saveznike koji su nosioci veoma teškog i operativnog bremena u ozbiljnim krizama, uprkos niskom GDP doprinosu ili budžetu za odbranu. Kada je problem novac, povrenje isparava i svako je usamljeniji i ranjiviji.

Crna Gora i Severna Makedonija su već sposobne da doprinesu KFOR-u, na osnovu sopstvenog iskustva i znanja, na veoma konkretne načine.

EWB: Koja su vaša očekivanja od samita NATO lidera u Londonu i šta zemlje Zapadnog Balkana mogu očekivati? 

AP: Demokratije se suočavaju sa veoma ozbiljnim internim političkim slabostima koji podrivaju koheziju Saveza više nego bilo koja strana sila. Ovo se prenosi na rizik niže kolektivne kredibilnosti i zbog toga svi lideri moraju da odgovore na ovo uz pomoć dela i odgovornog ponašanja. Postoje opravdane šanse da će novo saopštenje olakšati razvoj funkcionisanja Saveza.

Povezani članci

EWB SCREENING / Nikola Burazer & Aleksandar Ivković: Bez demokratije nema ništa od članstva u EU

EWB

Vučić na GLOBSEC-u: Srbi nemaju ništa protiv Ukrajinaca, ali pamte 1999.

EWB

Stano: Kurti i Vučić pozvani na sastanak u Brisel

EWB