MASTRIHT – Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izazvala je juče negativne reakcije učesnika u debati pred izbore za Evropski parlament kada nije odbacila mogućnost saradnje sa desničarskom grupom Evropskih konzervativaca i reformista (ECR).
ECR je jedna od dve grupe u Evropskom parlamentu kojoj se predviđa značajan rast na izborima u junu. Među najvećim partijama u ovoj grupi su Braća Italije premijerke Đorđe Meloni i Pravo i pravda, partija koja je vladala Poljskom do decembra prošle godine.
Grupi krajnje desnice Identitet i demokratija takođe se predviđa rast na ovim izborima. Sa njima je Fon der Lajen isključila mogućnost saradnje zbog, kako je navela, veza njihovih članica, uključujući Alternativu za Nemačku, sa Rusijom.
Ursula fon der Lajen kandidatkinja je za novi mandat na funkciji predsednice Evropske komisije, a predložila ju je Evropska narodna partija (EPP), kojoj istraživanja javnog mnjenja još jednom predviđaju prvo mesto na evropskim izborima.
Na pitanje moderatorke predizborne debate koja je sinoć održana u Mastrihtu da li je otvorena za saradnju sa Evropskim konzervativcima i reformistima, fon der Lajen je odgovorila da to “veoma zavisi od toga kako će novi Evropski parlament izgledati i ko će biti u kojoj grupi”.
Na ovu konstataciju je snažno negodovao Bas Ajkaut, kandidat Evropskih zelenih.
Evropski komesar Nikolas Šmit, kandidat Partije evropskih socijalista čiji su poslanici u prethodnom Evropskom parlamentu bili deo velike koalicije sa Evropskom narodnom partijom i liberalima, takođe je kritikovao odgovor Fon der Lajen.
“Moram da priznam da sam zatečen Vašim odgovorom…Ili možete da sarađujete sa ekstremnom desnicom jer vam trebaju, ili ćete jasno reći da nikakav dogovor nije moguć, jer oni ne poštuju osnovna prava za koja se naša Komisija borila, kao što su LGBT prava, jednakost, sloboda medija. U nekim zemljama u kojima je ova grupa na vlasti, ta prava se ukidaju”, rekao je Šmit.
S druge strane, govoreći o grupi Identitet i demokratija (ID), Ursula fon der Lajen osudila je “dezinformacije i polarizaciju” kojom “Putinovi posrednici” pokušavaju da unište Evropsku uniju iznutra.
Označila je Andersa Vistisena, člana krajnje desne Danske narodne partije koji je u debati predstavljao grupu ID, kao primer ove politike.

Kandidat Zelenih Ajkaut je tokom debate takođe optužio grupu Identitet i demokratija da kroz svoje partije članice unosi ruski i kineski uticaj u Evropsku uniju.
Vistisen je na to odgovorio navodeći primere drugih država, popur Katara i Maroka, koje su podmićivale poslanike partija centra.
“Videli smo visok nivo korupcije u Evropskom parlamentu i niko nije tražio strože kriterijume više od naše grupe Identitet i demokratija”, rekao je on.
Teme za debatu izabrali su studenti Univerziteta u Mastrihtu – klimatske promene, spoljna i bezbednosna politika i demokratija EU.
Upitana u prvom delu debate kako će obezbediti da Evropski zeleni dogovor opstane, Fon der Lajen je rekla da zelena ekonomija predstavlja budućnost i da Evropska unija ima vodeću ulogu u svetu u ovoj oblasti, koju treba da sačuva.
“Za mene je pitanje konkurentnosti ekonomije Evropske unije pitanje obnovljivih izvora energije i dekarbonizacije”, rekla je Fon der Lajen.
Bas Ajkout izložio je stav Evropskih zelenih da su potrebni evropski investiocioni fondovi i da postoji opasnost da se kontinent ponovo vrati merama štednje.
“Evropi su potrebne investicije, za našu prirodu, za naše poljoprivrednike, ali i za našu ekonomiju. Ovo mora da bude decenija investicija, i očekujem od drugih kandidata da osmsile evropski investicioni program”, rekao je Ajkaut.
U delu debate o spoljnoj i bezbednosnoj politici najviše se diskutovalo o pomoći Ukrajini.
“Skoro je prekasno, jer ako ne uradimo više za Ukrajinu, ona će izgubiti rat, a to će biti katastrofa za ceo svet, ne samo za Evropu”, rekla je Mari-Agnes Štrak-Cimerman, kandidatkinja evropskih liberala.
Sa druge strane, kandidat Partije evropske levice Valter Bajer upitao je ostale učesnike kada će uvesti sankcije Izraelu da zaustavi rat u Gazi.
Ursula fon der Lajen rekla je da je potrebno primirje i da će države članice Evropske unije reagovati ako Izrael napadne grad Rafu, ali nije pomenula sankcije.
Debatu su organizovali Studio Evropa Mastriht i list Politiko, a učestvovalo je ukupno osam kandidata evropskih partija za predsednika Evropske komisije.