fbpx
European Western Balkans
Politika

Gabrijel i Vučić o različitoj/očiglednoj brzini ulaska u EU

Aleksandar Vučić i Zigmar Gabrijel; Foto: Tanjug/Sava Radovanović

BEOGRAD – Nemački vicekancelar i šef diplomatije Zigmar Gabrijel rekao je danas da Nemačka namerava da ostane čvrsto na strani Srbije na putu EU i da da svoj doprinos poboljšanju uslova života, jer je Srbija faktor stabilnosti na zapadnom Balkanu.

On je, na zajedničkoj konferenciji za štampu sa srpskim premijerom Aleksandarom Vučićem, rekao da brzina okončanja pristupnog procesa zavisi od završetka reformskog procesa i normalizacije odnosa sa Kosovom.

“Moram ponoviti da je dobro što je politika Srbije takva da cilj postizanja standarda ne smatra nečim što je nametnuto članstvom, već kamenom temeljcem bolje budućnosti. Srbija će u EU ući kada zajedno uspešno privedemo kraju reformski proces”, naglasio je Gabrijel.

On je dodao da Nemačka smatra da je u obavezi da pomogne Srbiji na tom putu, posebno zato što je ona faktor stabilnosti u regionu.

Na pitanje o Evropi razlicitih brzina, tezi koju su na samitu EU u Rimu podržale sve zemlje EU, Gabrijel je rekao da već postoji Evropa “različitih brzina” i nivoa saradnje, ali da u takvoj EU ne treba isključiti nijednu zemlju.

“Postoje primeri gde je moguća jača saradnja, a ne treba isključiti nikoga. Svako ko želi da bude deo toga, to mu se mora omogućiti”, rekao je Gabrijel.

Naveo je, kao primer, činjenicu da u EU postoje diskusije u oblasti saradnje u bezbednosnoj politici, te da Holandija ima oklopnu brigadu pod nemačkom komandom.

“Sledeće godine je sto godina od završetka Prvog svetskog rata, da mi je neko rekao da će Holandija biti spremna da jedan deo svojih snaga stavi pod komandu Nemačke, ja ne bih verovao”, rekao je Gabrijel i podsetio da već dugo postoji nemačko-francuska brigada.

Na opasku da su različite brzine već vidljive kad je reč o ulasku u EU, Vučić je primetio da su one, šta više, očigledne, ali i da mi treba samo da radimo svoj posao.

“Treba da smanjujemo nezaposlenost, da dovodimo što je više moguće kompanija, da pomažemo domaći biznis i jačamo preduzetnički duh. Kada sve to uspemo ne plašim se za Srbiju i njenu budućnost, bilo da formalno budemo deo EU ili da imamo različite probleme po tom pitanju”, rekao je Vučić.

On je posle sastanka s Gabrijelom ponovio da se Srbija nalazi na evropskom putu, ali je istakao da bi za naše društvo i državu bilo dobro da reforme sprovedemo do 2019. ili 2020, jer se, kaže, tada neće plašiti za našu budućnost, bez obzira da li formalno jednog dana budemo deo Evropske unije ili ne.

On je rekao da članstvo Srbije u EU jednim delom zavisi od nas, da su građani naše zemlje toga svesni i da niko ne obmanjuje javnost niti govori tačne godine.

“Smatram da bi bilo važno da svoj posao uradimo do 2019-2020, pre svega kada je reč o vladavini prava, gde i dalje imamo probleme. Moramo da radimo ubrzano. Kada je reč o javnim finansijama mnogo smo uspeli da uradimo, uređenije je danas nego u pojedinim zemljama EU, ali i dalje imamo problema u mnogo sektora u kojima moramo sebe da reformišemo”, zaključio je Vučić.

Povezani članci

Samit EU-Zapadni Balkan biće održan 6. maja putem video konferencije

EWB

Fon Kramon Taubadel: Srbija bi trebalo da stremi ka klimatskoj neutralnosti do 2050.

EWB

Dačić: Srbija čvrsto za dijalog, Tanin: Dijalog nastaviti što pre

EWB