BEOGRAD – Neravnoteža u zoni evra, povampirena podela na Istok i Zapad, te razgovori o budućnosti same EU su okolnosti u kojima se ove godine obeležava 9. maj, Dan Evrope, kaže generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić.
Grubješić za Tanjug navodi da je EU od početka 21. veka stalno u nekoj sitemskoj krizi, taman se jedna završi, druga kriza počne, te smatra da će budućnost EU – ili kao saveza suverenih država, odnosno nekog labavog saveza ili pretvaranja u Evropu “jedne, dve ili više brzina” – zavisiti od dogovora, pre svega, Nemačke i Francuske.
Ističe da su velika očekivanja od četvrtog mandata nemačke kancelarke Angele Merkel, ali još veća od novog lidera, predsednika Francuske Emanuela Makrona budući da je on, dodaje, izašao sa predlogom reformi u samoj EU.
Te reforme bi, navodi, podrazumevale stvaranje nekog elitnog kluba članica evrozone i zemalja koje bi ostale izvan tog kluba, a ima ih devet, te postavljanja zajedničkog ministra finansija.
Makron je, kaže, zagovornik toga da bude više integracija i u samoj EU, dok s druge strane iz Nemačke za sada stižu oprezni signali.
Objašnjava da koalicioni partner Angele Merkel SPD ima malo drugačije ideje u pravcu veće federalizacije Evrope, ali i da CSU ima sestrinsku stranku koja, osim što koketira sa populizmom i populističkim liderima iz drugi evropskih država, ne bi u jedan takav savez ušla.
“Od njihovog dogovora i od razgovora zavisiće budućnost EU i to kako će izgledati u narednom periodu”, navodi Grubješić.
Napominje i da je Bregzit aposlutno bio jedan geopolitički zemljotres i veliki udar za samu EU, da su sve nade uperene u to da neće proizvesti domino efekat i da neće još neka država članica poželeti da uradi isto, te da ostaje da se vidi kakav će biti razlaz sa Velikom Britanijom.
Što se tiče Katalonije, Grubješić kaže da je pokušaj secesije te španske pokrajine za sada zaustavljen, ali da se zbog tog pokušaja Španija sada ponaša drugačije prema Zapadnom Balkanu što se, dodaje, vidi iz izjava i najava o tome kakav će biti Samit u Sofiji 17. maja koji je posvećen Zapadnom Balkanu.
Upitana šta u takvim uslovima mogu da očekuju zemlje Zapadnog Balkana, Grubješić kaže da je polovina ove godine posvećena Zapadnom Balkanu jer je najpre u februaru doneta Strategija o proširenju EU, potom u aprilu donet je paket proširenja i predstavljen izveštaj o zemljama kandidatima, a predstoje još Samit u Sofiji, sastanak Evropskog saveta 28. juna na čijem dnevnom redu će biti proširenja, te samit 9. i 10. jula u Londonu posvećen Berlinskom procesu.
Ako se sve to uzme u obzir, navodi Grubješić, neko bi pomislio da je Zapadni Balkan toliko u fokusu da će proširenje ići brže, međutim, dodaje, bez obzira i na Strategiju koja je zadržala tu 2025. kao potencijalnu godinu ulaska Srbije i Crne Gore, po svim najavama, očigledno je da se proširenje polako sklanja sa dnevnog reda.
Dodaje da se više insistira na povezanosti zemalja Zapadnog Balkana što, ocenjuje, nije nikakav problem, ali i navodi da nema tog kredibilnog obećanja da će makar 2025. dve najnaprednije države – Srbija i Crna Gora, biti primljene u članstvo.
“Poslednja Makronova izjava o tome da EU mora prvo da se reformiše da bi se proširila je poprilično obeshrabrujuća”, smatra Grubješić.
Dan Evrope obeležava se od 1955. godine, 9. maja, što je i Dan pobede u Drugom svetskom ratu.