fbpx
European Western Balkans
Politika

Hrvatsko jačanje prisustva u KFOR-u izazvalo tenzije u regionu

Foto: Flickr / KFOR Kosovo

ZAGREB / PRIŠTINA – Hrvatska će u naredne dve godine utrostručiti broj svojih pripadnika u okviru misije KFOR-a na Kosovu – to znači da će se broj pripadnika hrvatskih snaga povećati sa trenutnih 38 na (do) 150, od ukupno 3400 članova te misije iz 27 država.

“U operaciju potpore miru KFOR na Kosovu upućuje se u 2021. i 2022. do 150 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s do dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije”, zvanična je odluka koju je Sabor Hrvatske, na predlog Vlade, usvojio u novembru prošle godine.

Ova tema ponovo je aktualizovana posetom hrvatskog ministra spoljnih poslova Kosovu.

“Novi skandal i ozbiljne provokacije: Hrvati hoće da grade vojni kamp na Kosovu” – ovako su srpski mediji preneli vest o poseti šefa hrvatske diplomatije Kosovu i navodnoj najavi otvaranja vojnog kampa hrvatske vojske.

Podsećamo, ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman prošle nedelje boravio je u zvaničnoj poseti Kosovu. Baš kao što to protokoli nalažu, tom prilikom održana je zajednička konferencija sa kosovskom koleginicom, a jedna od tema bilo je i pitanje i status hrvatskih vojnika na Kosovu, u okviru misije KFOR-a.

Po završetku obraćanja ministarara spoljnih poslova Hrvatske i Kosova, mediji u regionu izvestili su da je Grlić Radman najavio formiranje vojnog kampa.

Nakon medija, stigle su i oštre reakcije iz vrha vlasti u Srbiji.

U saopštenju ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina stoji da on “ne sumnja da bi šef hrvatske diplomatije voleo da može da rasporedi okupacione snage na prostoru Srbije, ali za to će mu trebati mnogo više od onog što sa Kurtijem može da smisli”.

U oceni da je najava hrvatskog ministra spoljnih poslova najotvorenija pretnja po mir i stabilnost u regionu Zapadnog Balkana, saglasio se i direktor Kancelarije za Kosovo Petar Petković.

Ono što su mediji, ali i zvaničnici izostavili da pojasne, jeste da je hrvatski ministar najavio povećanje vojnog kontingenta u sastavu snaga KFOR-a na Kosovu. To nije novost, s obzirom na to da je vlast u Zagrebu i ranije saopštavala da namerava da poveća broj svojih vojnika u međunarodnoj misiji na Kosovu.

“Republika Hrvatska nedavno je donela odluku o povećanju svog vojnog kontigenta u sklopu mirovne NATO operacije na Kosovu KFOR. Opeacija KFOR ima poseban značaj za Republiku Hrvatsku jer se nalazi u našem neposrednom susedstvu što može imati posebne implikacije na stabilnost cele regije”, izjavio je Grlić Radman.

U ovom trenutku na Kosovu je raspoređeno 38-oro hrvatskih vojnika, te dva helikoptera.

Komšije sve prisutnije u KFOR-u

Iako je prošlo već više od 20 godina od kako su prvi kontinenti snaga KFOR-a iz današnje Severne Makedonije stigli na Kosovo, ova misija je i dalje jedina legitimna vojna snaga na Kosovu. Struktura se tokom godina menjala, ali ipak mandat je ostao nepromenjen.

Mandat UN za mirovnu misiju KFOR-a zasniva se na Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN iz 1999, a uloga misije je između ostalog da podržava i koordiniše međunarodne humanitarne napore, pruža podršku razvoju stabilnog, demokratskog, multietničkog mirnog Kosova, kao i podršku razvoju Kosovskih bezbednosnih snaga (KSB).

Iako je mandat ove misije neupitan, sastav i brojnost su se tokom godina menjali.

U početku misije je brojala oko 50 hiljada pripadnika iz 39 država članica partnera. Već 2008. godine taj broj je spao na oko 17500. Danas KFOR broji nešto manje od 3400 vojnika iz 27 zemalja.

Najava da bi hrvatska mogla da pojača svoje prisustvo u misiji KFOR-a nije novost.

Od 2008. do danas, broj hrvatskih snaga u sastavu KFOR-a se povećavao. Tako prema odluci Hrvatskog sabora 2009. godine upućen je prvi kontigent sa 20 pripadnika i dva transportna helikoptera. Već 2015. godine doneta je odluka da se u 2016. godini može poslati do 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Portal Balkanska bezbednosna mreža objavio je još tokom prošle godine da Hrvatska planira da od 2021. godine utrostruči vojno prisustvo na Kosovu, ukoliko Vlada i parlament te zemlje budu prihvatili predlog da se u sastav KFOR-a prvi put uputi borbena pešadijska četa.

Tom prilikom vojni analitičar Aleksandar Radić za Danas je ocenio da je KFOR zaboravljena misija, koja ne predstavlja veliki rizik i za koju nema velikog interesa kod vodećih sila, pa se tako može očekivati jače prisustvo zemalja regiona.

Radić je ocenio da Hrvatska uvek može da svoje planove podvede pod solidarnost sa NATO savezom, i da je to politički korektno, ali da je jasno da oni primetno pokušavaju da se nadmeću sa Srbijom za značaj u regionu.

„Za razliku od trke u naoružanju, koja je više medijski isforsirana u tabloidima nego što se realno dešava, slika na terenu pokazuje da Hrvatska koristi činjenicu da je u NATO da se što bolje etablira na prostoru bivše Jugoslavije i preuzme što više oblika saradnje sa regionom. Bilo da je reč o školovanju, raznim kursevima, zajedničkim vežbama pa evo sada i učešću u KFOR-u“, rekao je on.

Mađarska i Slovenija, od zemalja u regionu imaju naveći broj ljudi i misiji, a pored Hrvatske koja najavljuje povećanje svojih vojnika, isto to radi i Severna Makedonija, koja planira da ove godine sa 44 poveća svoje prisustvo na 180 ljudi u KFOR-u.

Povezani članci

Junker u poseti Zapadnom Balkanu od 25. februara do 1. marta

EWB

Gabrijel: Neophodno jačati vladavinu prava

EWB

Varheji: Evrointegracije Zapadnog Balkana prioritet Evropske komisije

Tanjug