fbpx
European Western Balkans
Politika

“Hvala brate Si” – da li je kritika iz EU dovela do nestanka pro-kineskog narativa u Srbiji?

Beograd, 23. marta 2020.-Predsednik i premijerka Srbije Aleksandar Vucic i Ana Brnabic sastali su se danas posle podne sa lekarima iz Kine koji pomazu Srbiji u borbi protiv virusa korona.Sastanku u Palati Srbija, prisustvuju i clanova oba krizna staba - za suzbijanje novog korona virusa, koji predvodi premijerka , kao i za otklanjanje posledica po privredu, na cijem celu je predsednik Vucic.FOTO TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC/ nr

BEOGRAD – U prošlonedeljnom izveštaju o napretku Evropska komisija konstatovala je da je Srbija nastavila da posmatra evropske integracije svojim strateškim ciljem, ali da su po izbijanju pandemije visoki zvaničnici davali izjave koje nisu bile u skladu sa ovom strateškom opredeljenošću.

Međutim, u javnosti je poslednjih meseci upadljivo odsustvo narativa o kineskoj pomoći na koju se izveštaj osvrće, vrlo moguće upravo zbog odjeka koje su ove izjave imale u Briselu i na koje eksplicitno ukazuje izveštaj Evropske komisije.

„Saradnja sa Kinom povećala se tokom krize koronavirusa, koju je obeležila prokineska i evroskeptična retorika visoko rangiranih državnih zvaničnika“, naveli su iz Evropske komisije.

Saradnja sa Kinom, koja se spominje i u izveštaju, bila je dvosmerna. Sa jedne strane, veličanje prijateljstva sa Kinom od strane srpskih zvaničnika došlo je do izražaja tokom pandemije, a sa druge strane, Kina se u Srbiji angažovala slanjem pomoći i stručnih kadrova.

Podsećamo, 21. marta Kina je poslala prvu veću pomoć u Srbiju, a na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla” dočekao je lično predsednik Srbije. Pored pomoći u vidu medicinske opreme, u Srbiju je tada stigao i tim kineskih lekara.

Ubrzo nakon toga u Beogradu pojavili su se bilbordi, na kojima su se porukom “Hvala brate Si”, mediji bliski vlasti, zahvalili Kini na pomoći. Takođe, danima su se sa reklamnih digitalnih ekrana, na raskrsnicama i trgovina prestonice, vijorile kineske zastave, u znak zahvalnosti. Kineski stručnjaci u Srbiji su se zadržali dva i po meseca.

Evropski zvaničnici odgovorili su tada na zanemarivanje pomoći Zapada i veličanje pomoći Kine.

“Ako pogledate šta se dešava na ulicama Beograda, videćete lepe bilborde sa slikama sa predsednikom Sijem iz Kine, u kojima se kaže ‘Hvala brate Si, pomogao si nam’. To je čudno jer nisam video nijedan bilbord na koe se Srbija zahvaljuje Evropskoj uniji”, izjavio je tada Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbednost Đuzep Borelj.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za RTS 7. aprila rekao je da je suština govoriti istinu, a istina je da je Srbiji najviše pomogla Kina.

“Dakle, ko nam je pomogao najviše do sada? Najviše nam je pomogla Kina. To ljudi treba da znaju. Ja ću to u brojkama da vam dam, ako je nečiji problem to što sam ja govorio istinu”, rekao je predsednik Srbije uz opasku da je i u avionu čiji je let finansirala EU, stigla roba iz Kine a ne iz Evropske unije.

Iz teksta Deklaracije koja je usvojena na virtualnom Zagrebačkom samitu, vidiljivo je da u EU vlada osećaj da se pomoć Kine i Rusije više ceni u Srbiji i da joj se pridaje veći značaj.

„Činjenica da ova podrška Evropske unija i saradnja idu znatno iznad onoga što je bilo koji drugi partner pružio regionu zaslužuje javno priznanje“, piše u Deklaraciji.

Nakon što je Srbija otvoreno dobila kritike od Evropske unije na račun svog ponašanja i retorike prema EU, u Beogradu su osvanuli bilbordi “Hvala Evropo”, nakon čega prestaje narativ o Kini kao zemlji koja je najviše pomogla Srbiji.

Nova metodologija proširenja EU govori da će se ubuduće jasno pratiti retorika koju zemlje kandidati imaju prema Evropskoj uniji.

Koliko je Kina pomogla Srbiji?

Ipak i prema zvaničnim podacima iz marta, najviše pomoći stiglo je iz Evropske unije.

Evropska unija odobrila je Srbiji 20. marta 7,5 miliona evra bespovratnih sredstava za borbu protiv korona virusa. Iz tih sredstava finansirano je i deset letova teretnih aviona sa medicinskim uređajima i opremom za Srbiju. Nekoliko dana kasnije, 25. marta, EU objavila je i paket pomoći vredan 93 miliona evra.

Da li kineska pomoć iznosi više od ove sume – to je sasvim moguće, ali trenutno se ne može izračunati. Pre svega, ni u jednom saopštenju o dolasku opreme iz ove zemlje nije pomenuta ni njena precizna vrednost ni količina – govorilo se, na primer, o dolasku “maski, respiratora, opreme i lekova”, na čemu se informacija završavala.

Takođe, nije u potpunosti jasno koji deo opreme iz Kine je humanitarna pomoć, a koji deo je Srbija platila iz svog budžeta – u saopštenjima Vlade Srbije navodi se ukupno oko 8 miliona maski iz Kine, što je deset puta veći iznos od broja koji je kupljen novcem EU. Međutim, za 1,2 miliona maski iz Kine zna se da ih je Srbija kupila, dok se za ostatak ovo ne precizira.

Dodatno se, na primer, pominje da je Srbija od Kine dobila na poklon dve laboratorije, ali da je kupila 90.000 testova i dve mašine za pravljenje maski.

Treba, takođe, imati u vidu da su i Rusija, a posebno Kina, u Srbiju poslali svoje ekspertske timove, dok ova vrsta pomoći za sada nije stigla iz zemalja EU.

Povezani članci

Koha: Haradinaj prepustio Tačiju dijalog sa Beogradom

EWB

Šta Venecijanska komisija preporučije da se promeni u ustavnim amandmanima?

EWB

Fabrici: Izgradnja vladavine prava ključna za Srbiju

EWB