fbpx
European Western Balkans
Društvo Izdvojeno

Istraživanje Eurobarometra: Napredujemo li svakoga dana u svakom pogledu?

Foto: Europa.rs

Tekst prvobitno objavljen u 39. broju biltena „Progovori o pregovorima“ Beogradske otvorene škole

Iako poznavaoci slike i prilike u Evropskoj uniji, ali i oni ne toliko upućeni, ocenjuju da je Unija u dubokoj i ozbiljnoj krizi, kako zbog izbegličke i migrantske krize, terorističkih napada tako zbog Bregzita, pa i prošlogodišnjeg dolaska Donalda Trampa na čelo Sjedinjenih Američkih Država, najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da većina Evropljana optimistično gleda na budućnost.

Istraživanje koje je sprovedeno između 17. i 28. marta ove godine, a u kojem je učestvovalo 28.000 ispitanika, građana i građanki Evropske unije, pokazalo je da je poverenje u Uniju na najvišem nivou u poslednjih osam godina. Ukupno 42% ispitanika odgovorilo je da ima poverenje u institucije Evropske unije, što je za 8% procenata više od onih koji veruju nacionalnim institucijama. Takođe, većina Evropljana ima pozitivnu sliku o EU – njih 40%, što je skoro dva puta više od onih koji su Uniju ocenili negativno (21%). Prvi put od jeseni 2004. godine, broj onih koji veruju da se njihov glas računa u Evropskoj uniji premašio je broj onih koji sa ovom izjavom nisu saglasni. Pored ovoga, više od polovine stanovnika EU u svim državama članicama, prvi put od 2010. godine, izjavilo je da se oseća građanima EU.

Prvi put nakon 2007. godine i svetske ekonomske krize, većina ispitanika je stanje privrede ocenila kao dobro.

Optimizam u EU nije bez utemeljenja, budući da je stopa nezaposlenosti dostigla najniži nivo od septembra 2008. godine, pa je tako nezaposlenost u februaru 2018. godine bila 7,1% na teritoriji EU i 8,5% u državama članicama evrozone.

Najveće evropske brige

Problem migracija je i dalje najveća briga Evropljana, što smatra 38% ispitanika. U čak 21 državi članici EU ispitanici vide migrantsku krizu kao najveći problem s kojim se Unija suočava. Interesantno je da su u vezi s tim pitanjem najviše zabrinuti Estonci (62%), a potom slede Česi (58%) i Mađari (56%). Problem migracija je drugi najčešće spominjan u svim preostalim državama članicama, osim u Portugaliji, u kojoj se on nalazi tek na petom mestu.

Iako je zabeležen pad od 9% u odnosu na jesen 2017. godine, terorizam i dalje, u većini zemalja EU, ostaje na drugom mestu kao pretnja sa 29%. U sedam država, među kojima su i Litvanija, Kipar i Irska, terorizam je navođen kao najveći problem s kojim se Unija suočava.

Na trećem mestu, po oceni ispitanika, je ekonomska situacija koju je kao najveći problem navelo 18% njih. Ovaj problem kao najveći istakla je najmanje četvrtina ispitanika u Grčkoj (30%), Kipru (26%) i Španiji (25%). Na četvrtom i petom mestu su javne finansije (17%) i nezaposlenost (14%), koja je navedena kao najveći problem u šest država, među kojima su Grčka (54%), Španija (53%) i Hrvatska (51%).

Interesantno je i da je zdravstvena i socijalna zaštita kao gorući problem navedena u devet država članica EU, među kojima prednjače Holandija (49%), Švedska (48%) i Finska (47%). Kada su u pitanju zaštita životne sredine i klimatske promene, čini se da Evropljani ne mare mnogo za ova pitanja, koja su tek na desetom mestu po broju navoda, osim u Holandiji i Danskoj, gde je taj problem na drugom mestu liste prioriteta, i Malti, gde je izbilo na treće mesto.

Situacija kod kuće

Istraživanje je sprovedeno i u pet država kandidata za članstvo – Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Turskoj. U Srbiji je istraživanje sprovedeno na uzorku od 1019 ispitanika, u periodu od 17. do 26. marta ove godine.

Kada je u pitanju mišljenje stanovnika Srbije, slika se umnogome razlikuje. Na pitanje kakva je situacija u domaćoj ekonomiji 74% ispitanika je dogovorilo da je situacija loša (za 4% manje nego u jesen 2017. godine), dok je 24% odgovorilo da je situacija dobra, a 2% ispitanika nije znalo kako da oceni stanje privrede. Na pitanje da li očekuju da će narednih 12 meseci u Srbiji biti isti, lošiji ili bolji u pogledu ekonomske situacije, 29% ispitanika je odgovorilo da će situacija biti bolja, 42% smatra da će biti ista, dok 28% smatra da će situacija biti gora.

Kao dva najveća problema s kojima se Srbija suočava, ispitanici u našoj zemlji naveli su pitanje nezaposlenosti (43%) i lošu ekonomsku situaciju (38%).

Interesantno je da više ispitanika (36%) veruje Evropskoj uniji nego Narodnoj skupštini (33%), kao i da je veće nepoverenje u domaći Parlament (60%) nego prema Evropskoj uniji (48%).

Kada je u pitanju slika o EU, 76% ispitanika ima pozitivnu ili neutralnu sliku o EU, dok negativnu ima 22%. Pozitivnu sliku u najvećoj meri imaju mladi od 15 do 24 godine (57%) i od 25 do 37 godina (46%), dok samo 28% ispitanika starijih od 55 godina Evropsku uniju percipira pozitivno.

Najveći broj ispitanika u Srbiji (28%) kao najveću prednost Unije vidi u slobodi kretanja i mogućnostima za studiranje i zaposlenje u bilo kojoj državi članici EU, dok je na drugom mestu mogućnost ekonomskog napretka.

Standardno istraživanje javnog mnjenja Eurobarometar sprovodi od 1973. godine, sastoji se od oko 1000 intervjua licem u lice u svakoj od država gde se sprovodi, a izveštaji se objavljuju dva puta godišnj

Jelisaveta Jovanović, Beogradska otvorena škola

Povezani članci

Fabrici: Partnerstvo sa Francuskom

EWB

Mekalister: O članstvu Srbije u EU ne odlučuje Vašington

EWB

Ujedinjeni nastup albanske nacionalne manjine na izborima: Značajan korak ka integraciji?

Nikola Cuckić