fbpx
European Western Balkans
Evropa

Istraživanje: Nakon izbora za EP biće neophodna tročlana koalicija

Foto: Wikimedia Commons

BERLIN – Prema istraživanju koje je sprovela Fondacija Konrad Adenauer (KAS), Evropska narodna partija i Socijalisti i demokrate ostaće dve najveće grupe u Evropskom parlamentu nakon izbora 2019, ali sa smanjenim brojem mesta. Zbog rasta i desnice i levice, velika koalicija ove dve snage više neće biti dovoljna, te će morati da im se pridruže i liberali.

U periodu septembar-oktobar, pokazuje istraživanje, u 12 od 28 članica EU (računajući Ujedinjeno Kraljevstvo) najjača politička partija pripadala je Evropskoj narodnoj partiji (EPP).

U istom periodu, u sedam država najjača partija dolazi iz redova Partije evropskih socijalista (PES), u tri iz Saveza liberala i demokrata za Evropu (ALDE), a u Belgiji je snaga ove dve grupacije izjednačena.

U tri države (Ujedinjenom Kraljevstvu, Mađarskoj i Poljskoj) najjače su partije koje KAS određuje kao evroskeptične konzervativne, dok u jednoj članici, Italiji, prednost imaju desni populisti.

Relativni uspeh EPP-a, navodi KAS, može se objasniti, sa jedne strane, slabošću socijalističkih partija, i sa druge, partijskom fragmentacijom u mnogim državama.

Projekcije rezultata na izborima za Evropski parlament 2019. govore da će EPP, koja trenutno ima 29% mesta u Evropskom parlamentu, blago nazadovati i završiti sa između 24,8% i 27,2%. Ipak, zadržaće poziciju vodeće panevropske partije, sa oko 185 od 750 mesta.

Partija evropskih socijalista, sa druge strane, doživeće ozbiljnije gubitke i sa 25% mesta spašće na 19,3%, pokazuju projekcije. Razlog za to, između ostalog, biće nemogućnosti britanske Laburističke partije da učestvuje na daljim izborima (Konzervativna partija nije član Evropske narodne partije, već Evropskih konzervativaca i reformista).

Najznačajniji događaj, ipak, biće rast grupa Ujedinjena evropska levica-Nordijska zalena levica (GUE-NGL) i njihovih ideoloških suparnika, Evrope nacija i slobode (ENF), kojoj pripadaju francuski Nacionalni zbor, Slobodarska partija Austrije, italijanska Liga i druge. Sa oko 11% mesta, ove dve grupe će skočiti na preko 20%, a zajedno sa Evropskim konzervativcima i reformistima, čija će okosnica postati poljska Partija prava i pravde, imaće ukupno 29%, predviđa KAS.

Ovo znači da dosadašnja velika koalicija EPP-PES neće biti dovoljna, već će tri “umerene” opcije – konzervativci, socijalisti i liberali, morati da se udruže kako bi obezbedili većinu.

Što se tiče sastava parlamentarnih grupa, KAS predviđa više mogućih scenarija. Ono što u ovom trenutku privlači najviše pažnje jeste da li će ALDE i francuski predsednik Emanuel Makron udružiti snage ili ostati podeljeni. U prvom slučaju moguće je da nova grupa stigne i do 114 poslanika, naspram trenutnih ALDE-ovih 68.

Isto tako je još uvek nejasno koja će grupa postati tačka okupljanja partija desnice – Evropa nacija i slobode ili Evropski konzervativci i reformisti. U zavisnosti od ishoda, i jedna i druga bi mogle da udvostruče članstvo, pogotovo ako se uzme u obzir da će se grupa Evropa za slobodu i direktnu demokratiju, u kojoj se nalaze Partija za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP), Alternativa za Nemačku (AfD) i Pokret pet zvezdica, verovatno raspasti nakon Bregzita.

Takođe se postavlja pitanje da li će Siriza grčkog premijera Aleksisa Ciprasa pridružiti, kako se spekuliše, Socijalistima i demokratama ili ostati deo GUE-NGL. S obzirom da se radi o relativno malom broju poslanika, ni razlika neće biti značajna.

Povezani članci

Cerar: Implementiraćemo presudu i bez Hrvatske

EWB

Sastanak Tuska i Mejove o Gibraltaru

EWB

Evropol dobio šira ovlašćenja

EWB