Set pravosudnih zakona, koji operacionalizuju ustavna rešenja usvojena na referendumu iz januara prošle godine, usvojen je u Narodnoj skupštini početkom februara ove godine. Samo dan nakon što su novi zakoni objavljeni u Službenom glasniku, predsednik Narodne skupštine raspisao je konkurs za pozicije istaknutih pravnika za Visoki savet sudstva (VSS) i Visoki savet tužilaštva (VST). To što primena zakona nije još uvek počela, nije bila smetnja da se raspišu konkursi za istaknute pravnike, ali ni da se vakuum između početka primene novih i starih zakona iskoristi za premeštanje tužilaca u okviru Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, nakon hapšenje zbog malverzacija u Elektroprivredi Srbije (EPS).
Za sedamnaest dana koliko je konkurs trajao, blizu 30 pravnika uspelo je da prikupi svu potrebnu dokumentaciju i podnese kandidaturu. U javnom konkursu navodi se da bi istaknuti pravnici trebalo bi da ispune 10 kriterijuma. Osim ispunjavanja „opštih uslova za rad u državnom organu“ i stečenog visokog obrazovanja na osnovnim akademskim studijama na pravnom fakultetu, tu su još i sledeći kriterijumi: da ima iskustvo i znanje od značaja za rad pravosuđa; da je dostojno za obavljanje funkcije člana VSS i VST; da nije navršilo 65 godina, da ne obavlja sudijsku ili javnotužilačku funkciju; na nije izabrano na neku javnu funkciju neposredno od građana ili Narodne skupštine; da snažno ne utiče na donošenje političkih odluka; da nije vršilo neprimeren uticaj na pravosuđe; da u javnom istupanju nije zastupao stav koji ugrožava nezavisnost sudstva ili samostalnost javnog tužilaštva.
Iako su provladini mediji, poput lista Politike, kriterijume za izbor istaknutih pravnika ocenili kao “izuzetno stroge”, strukovna udruženja i nevladine organizacije ukazale su da definisani kriterijumi ne mogu dovesti do odabira najboljih kandidata.
Iz Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) saopštili su da neće učestvovati u postupku predlaganja i podrške istaknutim pravnicima i izneli nekoliko razloga za takvu odluku. Prva se tiče upravo kriterijuma za odabir kandidata. Kako su saopštili iz CEPRIS-a Zakon o Visokom savetu sudstva odredio je kriterijume za izbor istaknutih pravnika koji su negativno određeni, što znači da se navodi šta istaknuti pravnik ne sme biti, odnosno kako ne sme postupati, ne i šta bi on trebalo da bude i kako bi trebalo da postupa. Osim toga, iz CEPRIS-a su naveli da je „temeljna prepreka“ učešću u postupku izbora izbora istaknutih pravnika i odredba zakona koja onemogućava osobama starijim od 65 godina konkurišu za ovu poziciju.
„Navedena odredba je diskriminatorna i za nju ne postoji valjano opravdanje. Njome je iz postupka isključen veliki broj pravnika koji su tokom svoje profesionalne karijere značajno doprineli pravnoj teoriji i praksi“, navodi se u saopštenju.
Predsednica YUCOM-a Katarina Golubović autorskom tekstu za dnevni list Danas uporedila je konkurs za izbor istaknutih pravnika sa nagradnom igrom “Uzmi račun i pobedi”. Ona je istakla da je paralela sa ovom nagradnom imala nekoliko ciljeva.
“Nagradne igre privlače svakoga, i u njih se relativno lako ulazi… Dakle, prvi cilj je da se kandidati obaveste o konkursu i zainteresuju. Ipak, cilj je bio i da se objasni da je sreća mogući faktor za dobitak. Konkurs takodje nije zahtevao od kandidata ispunjenje strogih kriterijuma, jer je pojam “istaknuti pravnik” potpuno neodređen. To znači da najboljima nije ništa zagarantovano”, navodi Golubović za EWB.
Prema njenim rečima, broj kandidata koji se prijavio na konkurs je “poražavajuće nizak”, dok je njegova “osnovna mana” to što je raspisan tako da onemogući da se pravnici regrutuju iz organizovanih struka.
“Očekivalo se da će se prijaviti profesori pravnog fakulteta, zbog povlašćenog položaja koji uživaju na osnovu odredbi zakona, da mogu nastaviti svoju delatnost uz obavljanje ove funkcije koja zahteva stalni rad. I to se i desilo”, rekla je Golubović, dodajući da je osnovna mana ovog konkursa je što je raspisan tako da onemogući da se pravnici regrutuju iz organizovanih struka.
Članica skupštinskog Odbora za pravosuđe, državnu i lokalnu samoupravu i poslanica Narodne skupština iz redova Ne davimo Beograd Jelena Jerinić dosadašnji proces izbora istaknutnih pravnika kratko je ocenila kao farsu.
“Vlast SNS-a i njihovih koalicionih partnera od početka (usvajanja ustavnih amandmana 2021. godine) pokušava da ceo proces predstavi kao savršeni projekat koji je najbolje ocenjen, najotvoreniji i najinkluzivniji proces ikada sproveden u Srbiji. Istina je da se ovde radi o usavršenoj verziji metodologije koju je SNS usavršio na velikom broju primera u svojoj desetogodišnjoj vlasti – a to je banalizacija ustavom i zakonom garantovanih prava i procedura kroz puko poštovanje procedure”, kaže Jerinić.
Ona dodaje da javnost retko kada ima mogućnost da iznese kritičke primedbe, “a čak i kada to nekako uspe, one se ne uvažavaju”. Smatra da je isti slučaj i sa procesom izbora istaknutih pravnika u dva pravosudna tela.
“Od referendumske kampanje (u kojoj građanima i građankama nije moglo da bude jasno šta se u stvari menja), preko radnih grupa za izradu nacrta zakona (koje je „rukom“ birala ministarka pravde), do rasprave o zakonima u Skupštini u kojoj su usvojeni samo amandmani vlasti (uz dodatna dva ili tri u kojima su poslanici opozicije uspeli da ukažu na gramatičke ili pravopisne greške)”, ocenjuje Jerinić.
Maratonska sednica Odbora za pravosuđe: Ispitivanje trajalo 10 sati
Na sednici održanoj 11. marta, skupštinski Odbor za pravosuđe, državu i lokalnu samoupravu održao je razgovor sa prijavljenim kandidatima koji su ispunili uslove konkursa za izbora članova dva pravosudna tela: Visoki savet sudstva (VSD) i Visoki savet tužilaštva (VST). Razgovori su predstavljali prvu fazu u postupku izbora članova ova dva tela iz reda “istaknutih pravnika” koja prethodi utvrđivanju predloga kandidata koje će Odbor uputiti Narodnoj skupštini.
Razgovori sa kandidatima trajali su deset sati, a većina kandidata izabrana je prvim glasanjem. Odbor je izabrao šestoro kandidata za članove VSS i sedmoro za članstvo VSS. Pošto bi Odbor trebalo da predloži njih po osam za oba tela, ostali kandidati biraće se 26. marta. Od kandidata koji su izabrani na Odboru, plenum Narodne skupštine na funkciju će postaviti njih četvoro, koji će u budućnosti sedeti u VSS i VST i tako učestvovati u izboru sudija i tužilaca.
Jelena Jerinić kaže za EWB da je proces izbora istaknutih pravnika u Odboru ličio na predstavu i da je bio osmišljen tako da pravog ispitivanja zapravo i ne bude.
“Nakon sprovedenih razgovora sa kandidatima (kojih je bilo ukupno 22, za oba saveta) moj utisak je da je lestvica nisko postavljena, a da većina kandidata i kandidatkinja možda jesu dobri i posvećeni pravnici, ali je teško govoriti o istaknutosti. Tome doprinosi i način na koji su uslovi postavljeni u zakonu. Ako izuzmemo starosni uslov, koji isključuje starije od 65 godina (i može se lako osporavati pred Ustavnim sudom), uslovi na osnovu kojih možemo ceniti istaknutost ovih ljudi kao pravnika jeste da li su vršili neprimereni uticaj na nosioce pravosudnih funkcija ili iznosili javno stavove koji ugrožavaju nezavisnost sudstva, odnosno njihova dostojnost koja podrazumeva ispitivanje moralnih osobina kandidata”, objašnjava Jerinić.
Prema njenim rečima, sporno je bilo i to na koji način se predlažu kandidati jer određenom većinom članova Odbora koja je definisana tako da u drugom krugu iznosi 11 članova, što je ukupan broj članova iz SNS, SPS, PUPS i SVM). “To dodatno učvršćuje moje uverenje da će biti izabrani podobni, a ne istaknuti”.
Ona objašnjava da je razgovor sa kandidatima trebalo da traje inicijalno šest sati, tako što bi se svakom kandidatu dalo po 16 minuta za predstavljanje i odgovaranje na pitanja.
“Međutim, razgovori su se odužili i potrajali su skoro deset sati. Ipak, ni to nije donelo bolje ispitivanje ispunjenosti uslova. Takođe, razgovori su prenošeni samo na live stream-u Narodne skupštine (koji prate samo entuzijasti), iako u zakonima stoji da se razgovori prenose putem medija. Termin održavanja poklopio se sa velikim mitingom Aleksandra Vučića u Vranju, pa je i to doprinelo veoma maloj medijskoj pokrivenosti razgovora”, ocenjuje Jelena Jerinić.
Kao učesnica procesa kaže da joj je “očigledno” ko su kandidati i kandidatkinje koji imaju podršku vladajuće većine, dodajući da se to može zaključiti iz njihovih biografija ili iz odgovora na pitanja.
“Među kandidatima su, recimo, profesori fakulteta koji su javno podržavali kandidaturu Aleksandra Vučića za predsednika 2017. godine, pravdajući se pravom na političko uverenje, istovremeno izbegavajući da se izjasne o premeštaju tužiteljki u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, zatim članovi izbornih komisija imenovani za vreme vlasti SPS-a i izborne krađe devedesetih; zaposleni u javnim preduzećima ili advokatskim kancelarija bliskim visokim funkcionerima SNS-a”, navodi narodna poslanica iz redova Ne davimo Beograd.
Kakva će biti uloga istaknutih pravnika?
Sastav pravosudnih tela (VSS i VSD) jedno je ključnih pitanja ustavne reforme u oblasti pravosuđa. Razlog za to leži u činjenici što će ta tela u budućnosti birati sudije i tužioce koji bi trebalo da svoj posao obavljaju bez političkog uticaja. Pored sudija i tužilaca, sudska tela treba da budu popunjena i nesudijskim članovima. Ti članovi bi, u teoriji, trebalo da odslikavaju raznolikost društva, a izbor pravnika bi trebalo da bude zasnovan na zaslugama i transparentan. To je standard prihvaćen u brojnim evropskim državama, a taj model bi građanima posredstvom istaknutih pravnika trebalo da omogući da na izvestan način učestvuju u izboru čalnova saveta.
U našem slučaju, nesudijski članovi su Ustavu obuhvaćeni su pojmom “istaknuti pravnici”, koji se u pravusudnim zakonima definišu kao “osobe visokog moralnog ugleda” sa “priznatim veštinama”, a za njihov izbor nadležna je Narodna skupština. Nije malo onih koji veruju da u slučaju Srbije, iako su ispunjeni minimalni kriterijumi Venecijanske, izabrani model ne garantuje ni političku ni karijernu izuzetnost članova VSS i VST koje bira Narodna skupština.
Jelena Jerinić za EWB naglašava da iako srpska rešenja jesu postavljena u skladu sa široko postavljenim evropskim standardima, način na koji će pravnici biti izabrani, “praktično bez ikakvog uticaja opozicije na njihov izbor”, ostavlja ogroman prostor za sumnju da li će ti ljudi zaista predstavljati građane.
Zakonska rešenja prihvaćena nedavno usvojenim pravosudnim zakonima ipak daju važnu ulogu istaknutim pravnicima tako nijedna sednica Visokog saveta sudstva koji bi trebalo da bira sudije neće moći da bude održan bez prisustva 8 članova (od 11), što znači da istaknuti pravnici mogu u potpunosti da blokiraju rad VSS. Sitaucija je još opasnija u slučaju Visokog saveta tužilaštva, koji neće moći nijednu odlouku da donese zbog zakonski definisane većine prema kojoj će bar jedan istaknuti pravnik kog je izabrala Narodna skupština morati da se saglasi.
“Kao što je istakla Venecijanska komisija, da bi ovi zakoni doneli rezultate, Srbiji je potrebna pravna kultura, a ja bih dodala i politička. A s pravom bi se moglo postaviti pitanje: Da takvu kulturu imamo, da li bi nam uopšte bile potrebne izmene zakona?”, zaključuje Jelena Jerinić.
Proces izbora istaknutih pravnika koji će u nareodnom periodu birati sudije i tužioce trebalo bi da bude okončan do 10. maja. Podeljenost struke ali i političkih partija glavna je karakterisitka i ovog procesa, kao i svih prethodnih koji su se ticali pravosudne reforme. Građani su uglavnom ostali neobavešteni o čemu se zapravo radi.