BEOGRAD – Dok se spekulacije o novim izborima intenziviraju nakon današnje ostavke premijera Miloša Vučevića, izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku još uvek nisu ušle u skupštinsku proceduru. Na jučerašnjem javnom slušanju nije postignuta saglasnost o predlogu vlasti i predlogu civilnog društva, iza kog je stala opozicija.
Podsetimo, nepoverenje u tačnost biračkog spiska bio je ključan problem izbora u decembru 2023. i junu 2024, koje su obeležili navodi i organizovanim preseljenjima glasača. Izmene zakona bi trebalo da omoguće reviziju biračkog spiska kako bi se povećalo poverenje javnosti u njega, ali i dalje ne postoji saglasnost oko toga kako bi revizija trebalo da izgleda.
Izmene izbornog zakonodavstva takođe su i deo Reformske agende, čije sprovođenje je preduslov da Srbija dobije sredstva iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Upravo je revizija biračkog spiska jedan od prvih uslova koje Srbija, prema Reformskoj agendi, treba da ispuni u ovom procesu.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine održao je 27. januara javno slušanje na temu predstavljanja nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, koji su pripremljeni u okviru Radne grupe za unapređenje izbornog procesa Narodne skupštine. Razgovaralo se o dva predloga koji su u decembru 2024. dobili najveći broj glasova Odbora, ali ne i potrebnu većinu za usvajanje, čiji predlagači su Pavle Dimitrijević iz Crte i narodni poslanik iz redova SNS Uglješa Mrdić.
Deo opozicije napustio je javno slušanje, ističuči da vlast pokušava da pribegne malverzacijama i u kontekstu izmena biračkog spiska.
Predlog Crte je ranije dobio sedam glasova članova Radne grupe, dok je rešenja koja je predložio Mrdić podržalo osam članova koji su, kako je precizirano, predstavnici vladajuće većine u Skupštini.
Glavne razlike u navedenim predlozima odnose se na Komisiju koja bi se bavila revizijom i kontrolom tačnosti biračkog spiska.
Sastav Komisije glavna tačka sporenja
Tokom javnog slušanja, Pavle Dimitrijević objasnio je da bi se, prema predlogu Crte, Komisija sastojala od devet članova koji bi se birali na pet godina. Tri člana bi predložile poslaničke grupe vlasti, tri člana poslaničke grupe opozicije a tri civilno društvo.
Odluke bi Komisija donosila dvotrećinskom većinom, i to ako bi za predlog glasala po dva člana iz svake od tri grupe.
S druge strane, Uglješa Mrdić predložio je da Komisija ne bude stalna već da njen mandat traje najkasnije do 2. marta 2027, uz napomenu da “novi saziv Narodne skupštine može, na predlog nadležnog odbora, da obrazuje novu komisiju za vršenje ponovne revizije biračkog spiska”.
Prema Mrdićevom predlogu, Komisija bi imala 10 članova, pri čemu bi 5 imenovale vladajuće stranke, 3 opozicione stranke i 2 predstavnici civilnog društva.
Predstavnici stranaka vladajuće većine izrazili su tokom javnog slušanja podršku rešenjima koje zagovara Mrdić, uz konstatacije da se time pokazuje da se “ozbiljno i odgovorno pristupa reformama izbornog zakonodavstva.
S druge strane, predstavnici opozicije ocenili su da vlast takvim predlozima teži da obezbedi pristrasnu Komisiju.
Jelena Jerinić: Nacrt koji je podnela SNS ne pruža osnov za potpunu reviziju biračkog spiska
Opozicioni Zeleno-levi front odlučio je da bojkotuje javno slušanje i saopštio da neće dalje učestvovati u Radnoj grupi za unapređenje izbornog procesa. Kako se tvrdi, “očigledno ne postoji volja režima da se sprovede revizija biračkog spiska i unaprede izborni uslovi”
U saopštenju se navodi se da je ZLF učestvujući u radu Radne grupe dao konkretne pisane komentare na pristigle nacrte i “podržali smo nacrt zakona koji je izradila CRTA i za nas ta rešenja predstavljaju minimum kriterijuma za potpunu reviziju biračkog spiska”.
Jelena Jerenić, narodna poslanica ZLF kaže za EWB da Zeleno-levi front smatra da nacrt koji je podnela SNS “ne pruža osnov za potpunu reviziju biračkog spiska, jer, praktično, ostavlja birački spisak i njegovu reviziju u rukama ljudi iz Ministarstva državne uprave i lokalne smouprave i MUP-a, protiv kojih smo mi podneli krivične prijave zbog izborne krađe i malverzacija sa biračkim spiskom, po kojima tužilaštva nisu ni postupala”.

“Ključne razlike u dva nacrta odnose se na sastav komisije koja treba da vrši reviziju, njena ovlašćenja i dužinu trajanja mandata. Nismo učestvovali u javnom slušanju, jer način i rok u kome je ono zakazano ne omogućavaju da se sa sadržinom nacrta upozna zainteresovana i stručna i šira javnost. Jasno je da SNS želi da zbrza ovaj proces i fingira njegovu participativnost dok je cela država fokusirana na studentske blokade i odgovornost za pad nastrešnice u Novom Sadu. Takođe, očigledno im se žuri kako bi obezbedili sredstva EU, na sličan način kao što to pokušavaju da urade sa izborom Saveta REM-a”, poručuje Jelena Jerenić.