fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Politika

Izveštaj EP o proširenju: Sankcije Rusiji i vladavina prava uslov za dalji napredak Srbije ka EU

Sednica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta; Foto: Evropska unija

BRISEL – Sa 49 glasova “za” u Odboru za spoljne poslove u Evropskom parlamentu (AFET) izglasan je nacrt rezolucije poslanika iz EP Tonina Picule u kojoj se državama članicama preporučuje da se sa Srbijom ostvari dalji napredak u pregovorima  samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama Evropske unije Rusiji i ostvari vidljiv napredak u reformama. Ovakva formulacija nastala je kao deo komprosnog rešenja četiri političke grupacije u Evropskom parlamentu (Evropske narodne partije, Socijalista i Demokrata, Zelenih i Obnovimo Evropu).

Takozvani “kompromisni amandmani” koji su ušli u sastavni deo nacrta rezolucije piše da bi trebalo dati prioritet usklađivanju zemalja kandidata sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. U delu o Srbiji naglašava se da bi trebalo unaprediti pristupne pregovore sa Srbijom samo ukoliko se zemlja uskladi saa sankcijama EU protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama na putu ka EU.

Srbija se poziva da se “sistematski uskladi sa restriktivnim merama EU i politikom prema Rusiji uopšte i pokaže napredak u demokratiji, vladavini prava”, kao i da prihvati vrednosti Evropske unije. U tom svetlu, dodaje se da bi trebalo preispitati sve fondove EU za Srbiju, posebno one projekte koji se finansiraju u okviru Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, kako bi se “osiguralo da svi rashodi EU budu u potpunosti u skladu sa strateškim ciljevima i interesima Evropske unije”.

U jednom od amandmana, Evropski parlament poziva države članice EU da intenziviraju konstruktivan angažman sa vlastima i Srbije i Kosova kako bi se postigao sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum o normalizaciji u okviru dijaloga Beograda i Prištine.

Izveštaj koji je danas usvojen na AFET-u, naći će se sredinom novembra pred poslanicima EP na plenarnoj sednici u Strazburu. Nakon glasanja u plenumu izveštaj će dobiti formu rezolucije, koja je i zvanični stav Evropskog parlamanta o stanju politike proširenja. Rezolucije EP imaju formu preporuke državama članicama i drugim institucijama u EU.

U konkretnim preporukama kada su u pitanju ostale države Zapadnog Balkana u izvestaju stoji i da bi trebalo pomoći BiH u rešavanju 14 ključnih prioriteta, kao preduslov za dobijanje statusa kandidata, podsticati ubrzanje procesa pristupanja Crne Gore.

Izvestilac  Evropskog parlamenta Tonino Picula ocenio je da EU treba da pronađe efikasniji mehanizam za prevazilaženje trenutnih unutrašnjih i spoljnih prepreka.

“Reforma EU može i mora da ide ruku pod ruku s daljim proširenjem. Ovi ciljevi nisu kontradiktorni. Naš odgovor mora biti principijelna, sveobuhvatna, brza i efikasna nova strategija proširenja”, rekao je Picula navodi se u saopštenju AFET-u.

 

 

Povezani članci

[EWB Intervju] Bregu: Zapadni Balkan ne može da izgubi još jednu deceniju zbog novih nestabilnosti

Sofija Popović

EU: Ohrabrujemo vlasti u Srbiji da pronađu rešenje za održavanje Europrajda

EWB

Evroposlanici: Ovo je dokument za diskusiju, a ne sporazum

EWB