BRISEL – Politički uticaj na pravosuđe, upitna nezavisnost medijskih regulatora, nebezbedno okruženje za novinare i ograničenja u radu parlamenata neki su od zajedničkih problema Srbije, Crne Gore, Albanije i Severne Makedonije koji se mogu pronaći u izveštajima Evropske komisije. Neki problemi su, međutim, izraženiji u pojedinim državama u odnosu na ostale.
Podsetimo, u izveštaje Evropske komisije o vladavini prava, prvi put su, pored država članica EU, ove godine uključene i države sa Zapadnog Balkana koje su najdalje odmakle na evropskom putu. Ovi dokumenti imaju četiri segmenta – pravosuđe, borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija i druga institucionalna pitanja koja utiču na podelu vlasti.
Evropska komisija je u izveštajima dala samo opis stanja u ove četiri oblasti, ne i posebne ocene.
Pravosuđe: Reforme (ne) daju rezultate
U poglavlju koje se odnosi na pravosudni sistem u Srbiji, EK konstatuje da sudovi i tužilaštva ostaju pod visokim političkim uticajem. Kako se objašnjava, poslednjih godina sprovedeni su koraci da bi se smanjio prostor za politički uticaj na pravosuđe, ali takvi napori u praksi tek treba da budu vidljivi.
U istom segmentu koji se odnosi na Crnu Goru ocenjeno je da pravosudni sistem prolazi kroz intenzivnu fazu reformi. Istovremeno, ističe se da je usvojena nova strategija reforme pravosuđa u Crnoj Gori, ali da je došlo do značajnih kašnjenja u imenovanju sudija na visokom nivou.
U izveštaju koji se odnosi na stanje pravosuđa u Severnoj Makedoniji konstatuje se, takođe, da je ta država imala nekoliko faza reformi. Istovremeno, upozorava se da je u Severnoj Makedoniji nezavisnost pravosuđa i dalje pod velikim znakom pitanja, kao i da se jedan od problema odnosi na nedovoljnu zaštitu od “neprimerenih uticaja”.
Slična je ocena i za Albaniju. EK ukazuje da se u toj državi sprovode važne reforme u proteklih osam godina, i da je ceo sistem restrukturiran, ali da i dalje postoji zabrinutost zbog pokušaja mešanja i vršenja pritisaka na sudove i tužilaštva od strane državnih zvaničnika ili političara.
Borba protiv korupcije: Slabiji rezultati naglašeni u Severnoj Makedoniji i u Srbiji
Kada je reč o borbi protiv korupcije, postoje određene razlike među državama kada se govori o rezultatima. U Srbiji se navodi da je potrebno još poboljšanja kako bi se uspostavio snažan bilans u gonjenju slučajeva visoke korupcije. I u Severnoj Makedoniji se ocenjuje da tek treba da se postignu rezultati u ovoj oblasti.
S druge strane, u Crnoj Gori se ocenjuje da su rezultati u gonjenju visoke korupcije “stabilni” i da je Specijalno državno tužilaštvo značajno unapredilo svoj rad poslednjih godina, mada još uvek ima nedovoljno kadrova za obim posla kojim se bavi.
I u Albaniji postoje “ohrabrujući početni rezultati” rada Specijalne strukture za borbu protiv korupcije (SPAK), a navodi se i da se broj gonjenja povećao u poslednje tri godine. Ipak, takođe se konstatuje da je problem korupcije i dalje vrlo prisutan u mnogim oblastima, uključujući i izbore.
Mediji: Kako radi REM u poređenju sa drugim zemljama?
Što se tiče ocene medijske situacije u Srbiji, u izveštaju je ocenjeno da Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne ispunjava u potpunosti svoj mandat, odnosno da ne obezbeđuje pluralizam medija i poštovanje profesionalnih standarda, te da postoje ozbiljne zabrinutosti za nezavisnost REM-a. Takođe, izražava se zabrinutost za politički i ekonomski uticaj na medije u Srbiji, a predlaže se i primena novih mera kako bi vlasnička struktura u medijima postala transparentnija.
Baš kao i u slučaju Srbije, u izveštaju se izražava zabrinutost za nezavisnost regulatornog tela za medije u Albaniji. Kako se naglašava, zbog “ograničene regulative” koja se odnosi na transparentnost medijskog vlasništva, nezavisnost medija nije potpuna, a zabrinutost postoji i zbog nesprovođenja medijskih zakona.
S druge strane, Evropska komisija ocenjuje da regulatorno telo za medije Severnoj Makedoniji “ispunjava svoje zadatke”, ali da mu se finansijska i institucionalna nezavisnost mora sačuvati. Javni servis u ovoj zemlji se “suočava sa izazovima”, a postoje i problemi u vezi sa transparetnošću vlasništva nad medijima.
Crna Gora je dobila nešto bolje ocene u domenu koji se odnosi na medije od ostalih zemalja. Između ostalog, navodi se da je ta država nedavno usvojila sveobuhvatan zakonodavni paket o medijskom pluralizmu i slobodi medija, čime se uvode poboljšanja transparentnosti vlasništva nad medijima i šire se ovlašćenja regulatora, u cilju usklađivanja sa pravnim tekovinama EU. Istovremeno, napominje se da je na sudu osporeno imenovanje generalnog direktora RTCG od strane Saveta RTCG.
U sve četiri zemlje i dalje postoje problemi napada i pritisaka na novinare, mada se u Crnoj Gori naglasak stavlja na neprocesuirane slučajeve iz prošlosti.
Evropska komisija je ocenjivala i rad parlamenata i nezavisnih institucija. Procenjeno je da je politička polarizacija ograničila rad parlamenta u Albaniji i Severnoj Makedoniji, dok je u Srbiji sposobnost parlamenta da kontroliše izvršnu vlast ograničena problemima “efektivnosti, autonomije i transparentnosti”. U sve četiri zemlje se kritikuje status institucije Ombudsmana, odnosno odsustvo sistematskog sprovođenja njenih preporuka.