fbpx
European Western Balkans
Politika

Jakšić: Srbija ne osuđuje Lukašenka zbog Rusije

Aleksandar Lukašenko i Aleksandar Vučić; Foto: Predsednik Republike Srbije

BEOGRAD – Beograd sramno ćuti na događaje u Minsku, koji su akt državnog terorizma, jer je na osnovu izmišljene opasnosti od bombe otet avion evropske kompanije koji je leteo između dve evropske prestonice, ocenio je u intervjuu FoNetu spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, koji smatra da iza “svega stoji strah od Rusije“.

Jakšić je ocenio da će „nereagovanje Srbije ostati moralni ožiljak na spoljnjoj politici ove zemlje“, koja se kreće „cik-cak“ i „vodi se i tiče samo Kosova“, zbog čega je „spremna da proguta i najgorče knedle“.

Podsetio je da se prošle godine, na iznenađenje mnogih, Srbija pridružila rezoluciji Evropske unije i osudila događaje u vreme predsedničkih izbora u Belorusiji, ali da je sada ponovo na ispitu i čeka da li će doći zahtev iz Brisela da se pridruži sankcijama, na koji će „verovatno odgovoriti negativno“.

Verovatno ćemo čuti, što bi rekao Krleža, „diplomatske tlapnje“ o sankcijama koje nisu način rešavanja problema, a onda će oni u Briselu reću da razumeju poziciju Srbije i da „ona nije toliko obavezna da sledi politiku Unije i završiće se na tome“, predvideo je Jakšić.

Ocenjujući da EU ima oštriji stav prema predsedniku Beolorusije, nego prema autokratama na sopstvenoj teritoriji, on je protumačio da je „Aleksandar Lukašenko isturena pozicija Moskve i drži položaj iza koga stoji Putin, tako da kada se gađa Lukašenko, onda se na neki način gađa i Rusija“.

I tu dolazimo do suštine kada je reč o Srbiji, a to je da „nije toliki strah od Lukašenka, koliki je strah od Rusije“, rekao je Jakšić.

Prema njegovom uverenju, ono što se Belorusija dogovori sa Rusijom „u izvesnom smislu će biti smernica za rad i srpske diplomatije“.

Ona bi možda i prihvatila da podrži političku rezoluciju protiv Minska, ali su za „Srbiju rampa“ sankcije u koje će se, prema najavama, uključiti i SAD, smatra Jakšić.

Kako je primetio, skoro sve rezolucije, deklaracije, mišljenja i sankcije koje je Srbija odbila da podrži i kada je reč o EU i kada je reč o Ujedinjenim nacijama „uglavnom se tiču Rusije, ali i Kine“.

Radi se, na primer, o osudama Rusije oko Krima, potom kritikama Kine zbog ljudskih prava, položaja muslimanske zajednice ili Hong Konga, zbog kojeg je prošle godine predsednik Srbije poslao pismo Si Đinpingu i podržao politiku Kine prema Hong Kongu, što je bio prst u oko EU i Zapadu, podsetio je Jakšić.

Analizirajući kritike na račun EU, koje dolaze iz redova opozicije, da ima dvostruke aršine kada je reč o odgovornosti za urušavanje demokratije prema Belorusiji i prema Srbiji, on je objasnio „da smo mi mnogo manja zemlja i da se Vučić ne gađa pre svega zbog Kosova“.

Takav scenario ne postoji u Belorusiji i tamo može da „ide i đonom“, što je ambivalentan stav EU, ukazao je Jakšić.

On se pozvao i na prethodne faze politike Unije prema Belorusiji, koje su se kretale od popuštanja do zatezanja, što je slično odnosu prema Srbiji.

Prema rečima Jakšića, u Srbiji postoji inverzija vrednosti i to se vidi i prema stepenu usaglašenosti spoljne i bezbednosne politike sa EU, koja za 20 odsto danas niža nego što je bila 2012. godine, pa sada samo Turska ima „lošiji stepen usaglašenosti od Srbije“.

On se pita da li EU hoće da napravi od Srbije „jednu despotiju“, koju sutra treba da primi, da bi onda rekla „pa ne možemo da vas primimo jer ste despotija, a sve vreme je saučesnik stvaranja autoritarnosti“.

Kako je protumačio, ustezanje vlasti da kritikuje Lukašenka je zapravo indirektna podrška, koju do direktne podrške deli samo „telegram podrške“.

Povezani članci

Dačić i Fabrici: Članstvo u EU prioritet, iskreni odnosi

EWB

Vučić o izveštaju Evropskog parlamenta: Pravda i moral na strani Srbije

EWB

Igor Šoltes: Potreban dijalog umesto sile

Marija Stojanović