fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Politika

Jedanaest godina pregovora Srbije sa EU: Između zastoja i nazadovanja

Otvaranje pregovora Srbije i Evropske unije: prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić, predsednik Vlade Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Grčke Evangelos Venizelos i komesar za proširenje Štefan File; Foto: Evropska unija

Na današnji dan pre jedanaest godina Srbija je otvorila pregovore o članstvu u Evropskoj uniji. Bilans  procesa koji traje duže od deceniju je sledeći: otvorena su 22 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorena svega 2 od 35 .

Iako su predsednik Republike i Vlada najavljivali mogućnost da krajem 2024. države članice daju zeleno svetlo za otvaranje novog Klastera 3, kojim bismo otvorili još tri nova poglavlja, to se nije dogodilo.

U prethodnoj godini Srbija je usvojila Reformsku agendu za sprovođenje Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Vlada je takođe radila na priključivanju određenim politikama EU, poput Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA). Međutim, glavni cilj – otvaranje novih poglavlja – nije još ostvaren ni posle tri godine zastoja.

U poslednjih pet godina Srbija je uspela da otvori samo jedan pregovarački klaster u decembru 2021. godine, čime su otvorena četiri nova poglavlja. Glavne prepreke na putu Srbije su stanje u vladavini prava i neusklađivanje sa zajedničkom spoljnom politikom EU, koje vlade država članica navode kao razloge za “rampu” koja je i dalje spuštena. 

U međuvremenu, Crna Gora, koja je počela pregovore dve godine ranije od Srbije, uspela je još 2020. da otvori sva pregovaračka poglavlja, a od nedavno da ih i zatvara. Da bi Srbija krenula da zatvara poglavlja, mora prvo da dobije takozvani IBAR, odnosno potvrdu da je ispunila prelazna merila iz poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.

Prema najavama Vlade, cilj je da se ovo postigne u toku ove godine, dok je predsednik Srbije nedavno ambiciozno odredio kraj 2026. godine kao rok do kada bi zemlja trebalo u potpunosti uskladi sa evropskim zakonodavstvom. Da bi se to postiglo, čitav proces bi morao da se izrazito ubrza u odnosu na dinamiku tokom proteklih 11 godina.

U analizi Centra savremene politike (CSP) o 10 godina pregovara Srbije o članstvu u EU, objavljenoj prošle godine, podseća se na mišljenje o kandidaturi Srbije iz 2011. godine, kada je Evropska komisija ocenila da bi kriterijumi za članstvo mogli da budu ispunjeni u „srednjem roku“. Tadašnja procena bila je da bi Srbija za pet godina mogla da ispuni sve neophodne uslove za završetak pregovora i postane članica Evropske unije.

Ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Branko Ružić, predsednik Vlade Ivica Dačić i prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić, Brisel 21. januar 2014; Foto: Evropska unija

Osim toga, 2018. godine je tadašnji predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker objavio Strategiju proširenja prema kojoj bi Crna Gora i Srbija, u optimističnom scenariju koji bi uključivao dostizanje pune pripremljenosti za članstvo, mogle da budu primljene u EU upravo ove, 2025. godine. Od te ambicije se vrlo brzo odustalo.

Umesto da se reformski proces Srbije i put ka EU ubrzavao, različiti podaci predstavljeni u publikaciji CSP govore da se proces usporavao. To ne ocenjuju samo izveštaji Evropske komisije, već i interni dokumenti Vlade Srbije.

Prema podacima iz Izveštaja o ispunjenosti Nacionalnog programa za usvajanje pravih tekovina Evropske unije (NPAA), procenat usvojenih zakona i propisa povezanih sa procesom pristupanja EU tokom godina se smanjivao.

U periodu pre dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU i promene vlasti 2012. godine, ispunjenost NPAA je od 2008. do 2012. godine iznosila 88%. U prvim godinama nove vlasti procenat usvojenih pravnih tekovina održavan je na natpolovičnom nivou, dok se prema poslednjem izveštaju dostupnom na staju Ministarstva za evropske integracije, u periodu od 21. jula 2022. godine zaključno sa prvim tromesečjem 2024. godine ispunjeno 36% planiranih propisa.

Kada je reč ocenama iz izveštaja Evropske komisije, sveukupna spremnost Srbije za članstvo u EU nije značajnije poboljšavala u poslednjih jedanaest godina. Ovi izveštaji, najrelevantniji dokumenti koji analiziraju i procenjuju kvalitet reformskog procesa, iz godine u godinu pokazivali su skroman napredak Srbije kada je u pitanju spremnost za članstvo. Na početku procesa ta ocena bila je 2,91 na skali od 1 do 5, dok prema poslednjem izveštaju Evropske komisije ona iznosi 3,11.

Tokom prethodne decenije pregovora, Srbija je na osnovu različitih kriterijuma u velikoj meri nazadovala kada je u pitanju stanje demokratije, navodi se u analizi Centra savremene politike. Podseća se da Srbija beleži pad kada je u pitanju stanje demokratije,  vladavina prava i slobode medija još od 2015. godine, što pokazuju su izveštaji relevantnih međunarodnih organizacija poput Fridom hausa i Reportera bez granica.

Povezani članci

Han: Dobri sastanci sa Vučićem i Tačijem, dijalog ključan

EWB

Dačić: Saradnja ključna za razvoj regiona

EWB

SzS: Odazvaćemo se ako nas pozove EP; PSG: EU pokazala da poštuje građane

EWB