fbpx
European Western Balkans
Politika

Juratović: Sređena situacija na Zapadnom Balkanu znači sređenu situaciju u EU

Josip Juratović; Foto: Filip Krainčanić/Tanjug

„Moj utisak je da je Evropska unija Jugoslavija 1980-ih godina. Evropskoj uniji treba više suvereniteta naspram nacionalizma kao odgovor desnici i populizmu, gde grupe država imaju različite vizije“, izjavio je poslanik Socijaldemokratske partije i izvestilac nemačkog Bundestaga za Jugoistočnu Evropu Josip Juratović, u okviru panel diskusije na događaju “Evropske integracije Srbije 2016-2020: Koliko smo napredovali ka članstvu u EU?” održanom u Beogradu, sa ciljem da se javnosti približe rezultati Srbije u realizaciji obaveza u procesu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji od početka mandata Vlade Srbije od 2016. godine.

Komentarišući odnos EU i Zapadnog Balkana danas, Juratović kaže da mora postojati vizija šta Evropska unija želi i šta Zapadni Balkan tačno želi od EU. ”Jakoj Evropskoj uniji treba Zapadni Balkan, kao dvorište EU, gde se sada šeta ko želi. Sređena situacija na Zapadnom Balkanu znači sređena situacija u EU“, kaže izvestilac i dodaje da samo u regionalnoj saradnji region ima perspektivu.

Na pitanje da li iz Brisela i Berlina počinju da duvaju novi vetrovi koji Zapadni Balkan stavljaju visoko na agendu Evropske unije, Juratović odgovara da je to region gde su političke elite napravile pluralizam bez demokratije i gde su moćnici podelili moć, jedinstveni jedino oko toga da se ne slažu.

“Bez sređenih odnosa u regionu, socijalna politika nema perspektivu. Znali smo da je jedina perspektiva ako želimo da se štite prava radnika – ekonomska saradnja i ekonomski prostor. CEFTA ne funkcioniše, a to je preduslov ulaska u Evropsku uniju. Mini-Šengen ne vidim kako će da funkcioniše. Celokupna regija nije u pregovorima već u ispunjavanju uslova za ulazak u EU i proces stvaranja funkcionalne države“, odgovara Juratović.

Juratović je takođe ocenio da Berlinski proces do sada nije doneo mnogo regionu, te da smatra da je problem u tome da se na samitima u okviru procesa postigne sagasnost povodom određenih pitanja, ali da u pojedinačnim državama i dalje svako ‘radi po svom’. Ipak, dodao je da je osnivanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih do sada najveći uspeh tog procesa.

Sa osvrtom na analizu stanja u regionu, Juratović kaže da je region 90-ih prokockao poverenje Evrope.

“Ne verujem da će se nešto promeniti dok se ratne strukture ne promene u regionu. Mora doći nova generacija sa jasnim izraženim ciljem, koja će graditi budućnost“, izjavio je Juratović i dodao da su svima u regionu i u Evropi prioritet osnovna pitanja društva – obrazovanje, posao i sigurnost, a ne razgovori Beograda i Prištine, koji se predstavljaju kao da bez toga ništa nije moguće.

Novi sastav Evropske komisije istakao je da ostaje apsolutno posvećen nastavku proširenja i u tom smislu poslao ohrabrujuću poruku za zemlje Zapadnog Balkana. Ipak, postavlja se pitanje da li je to poruka svih zemalja i da li novi predlog metodologije proširenja može da osigura podršku zemljama koje još uvek nisu otvorile pristupne pregovore.

Juratović objašnjava da se u Evropi nije shvatilo da otvaranje pretpristupnih pregovora nije ulazak već poček procesa. „Otvaranje procesa pregovora ne znači automatski proširenje. Francuska, Holandija i Danska imaju svojih unutrašnjih problema, a EU ima nesređene odnose među članicama, što u praksi prelazi u Evropu u dve brzine i odvlači pažnju od proširenja. Usled blokade pregovora, demokratske strukture ne mogu početi sa svojim inicijativama i svojim radom. Otvaranje procesa je šansa za demokratske snage“, kaže Juratović i dodaje da „mi demokrate moramo solidarno podržavati učvršćivanje demokratskih instucija, budućnost Evrope se ne može prepustiti činovnicima u Briselu, već je potrebna politička volja“.

Upitan da li je komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji previše optimističan kada kaže da se nada da će do kraja njegovog mandata bar jedna zemlja biti spremna da uđe u EU, Juratović odgovara da Varhelji mora dati nadu i perspektivu.

„Toliko sam nada položio, nadam se da će se ovde probuditi neke demokratske snage gde će demokratske vrednosti biti u prvom planu, gde će biti sloboda medija, nezavisno sudstvo i nezavisne institucije. Eksperti mogu funkcionisati samo kada sistem funkcioniše“, komentariše Juratović.

Kroz investicije do evropskih integracija

Na Samitu u Zagrebu u maju biće predstavljen i ekonomski, odnosno investicioni paket, stoga se postavlja pitanje da li je to odraz svesti da bez ekonomskog oporavka nema priča o evrointegracijama. Juratović odgovara da što se tiče pomoći Zapadnom Balkanu, da je Hrvatskoj stalo do toga da se EU jače angažuje u regionu.

„Što se tiče investicija, sve se svodi na to da trebamo zajedničke projekte i trebaju nam investitori. Bitna je nova generacija koja nije opterećena prošlošću, koja je spremna i svesna da je prosperet svih zemalja moguć kroz naše međusobne odnose. Da bi neko u Srbiji investirao treba mu da Srbija ima veliko tržište, jer je njeno tržište malo“, kazao je Juratović i dodao da se mnogo govori o stranim investitotorima, ali zašto bi stranci investirali ako domaći to ne rade.

„Jako je bitno da se stvore funkcionalne institucije da bi se privukle investicije i stvorila klima za preduzetnike. Mini-Šengen je zaobilaženje CEFTA sporazuma jer on ne funkcioniše. Političke strukture rade za švercere i kriminalce, kao što je slučaj blokiranja Kosova da uđe u Interpol, kao i kada Kosovo uvede 100% carine na robu iz Srbije i BiH. Radnici moraju ustati i pobuniti zbog niskih zarada i postaviti pitanje svoje budućnosti“, zaključuje Juratović i dodaje da se nemački socijalni sistem urušava bez radne snage koja dolazi sa Zapadnog Balkana.

Skup je održan u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert i portala European Western Balkans, na kojem je grupa eksperata analizirala napredak u odnosu na određena pregovaračka poglavlja i značajne oblasti u okviru procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

Povezani članci

Žiofre: Važan trenutak da se razmatraju reforme koje Srbiji predstoje

EWB

Evropski parlament odobrio viznu liberalizaciju za Kosovo

EWB

Izveštaj Evropske komisije o napretku Kosova: Postignut ograničen napredak u reformama vezanim za EU ​

EWB