BEOGRAD – Ništa se nije promenilo u pristupu vlasti prema reformama koje je Srbija obećala u okviru procesa pristupanja EU, kao i u okviru Plana Rasta za Zapadni Balkan, a pad nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu pokazao je posledice korupcije, politizovanih institucija i nefunkcionalnog nadzora koje mogu da budu fatalne, rečeno je na predstavljanju novog Alarm izveštaja o napretku Srbije koji na svakih šest meseci objavljuje koalicija prEUgovor.
Koordinatorka koalicije prEUgovor i istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP), Jelena Pejić Nikić, izjavila je da se u izveštajnom periodu, koji pokriva period od početka novembra do kraja aprila, mnogo toga promenilo, a da je izveštaj za ovaj period najobimniji do sad.
“Nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu građani su tražili odgovornost, a umesto toga dobili su represiju. Zarobljena država, o kojoj smo redovno izveštavali i ranije, ponovo je pokazala zube”, ocenila je Pejić Nikić.
Prema njenim rečima, ono što se nije promenilo jeste pristup reformama, dodajući da i ono što se uradilo nije zadovoljavajuće.
Govoreći o događajima nakon 1. novembra, Predrag Petrović direktor istraživanja u BCBP-u, ocenio je da je za prethodnih šest meseci zabeležena metastaza nasilja, represije i bezakonja.
“Upotreba oružja za razbijanje masa predstavlja krajnju tačku i manifestaciju sveopšte represije prema kritičarima vlasti odnosno prema kritičarima predsednika. To je krajnja tačka zato što je neko upotrebio to oružje prema mirnim demonstrantima, bez ikakvog razloga, neselektivno i prema velikom broju ljudi”, rekao je Petrović dodajući da se u slučaju korišćenja zvučnog oružja radi o teoririzmu.
On je dodao da je tokom prethodnog perioda koalicija prEUgovor zabeležila oko 100 slučajeva hapšenja aktivista, dodajući da vlast koristi nasilne i represivne mehanizme. Prema njegovim rečima, pritvor se ne koristi kako bi se obezbedilo efikasno vođenje sudskog postupka, već kako bi se izvršio pritisak na političke neistomišljenike.
Govoreći o postupanjima policije, Petrović je istakao da je policija nemo posmatrala nasilje nad studentima, kao i gomilanje lojalista i paravojnog kampa ispred predsedništva.
“Mnogi od njih su osuđivani kriminalci. Policija nije govorila istinu.o zvučnom topu. Na sve to imamo predsednika koji preti zamenom i postavljanjem lojalista i to se zapravo i dešava. Smenjen načelnim policijske uprave u Kraljevu, nakon toga i u Novom Sadu. Postavljeni su ljudi koji nisu dostojni te funkcije, kao što je slučaj sa novim načelnikom u Novom Sadu koji je bio svedok u postupku protiv Belivukove grupe. Vlastima odgovara jer mogu da postupaju po smovolji političkog vrha. Imamo na delu slom ustavnog i pravnog poretka u Srbiji”, ocenio je Petrović.
Kako se navodi u izveštaju, u jeku masovnih protesta u Srbiji kada se spominje održavanje vanrednih izbora, nisu rešene sve dugogodišnje izborne nepravilnosti, koje obezbeđuju kontinuiranu dominaciju vladajuće stranke.
“Napori da se poboljšaju izborni uslovi višestepenim procesom uz podršku ODIHR-a osujećeni su otporom vladajuće većina prema suštinskim reformama. Radna grupa za izbornu reformu nije postigla konsenzus, posebno oko sastava Komisije za birački spisak, što je dovelo do povlačenja opozicije i civilnog društva. Dok je opozicija predložila prelaznu vladu koja bi nadgledala izbore, a EU zatražila reforme, raspisani su lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću, pri čemu su neke opozicione stranke odlučile da učestvuju uprkos nedostatku napretka”, podseća koalicija prEUgovor.
Miša Bojović, iz organizacije Transparentnost Srbije, ocenila je da su ovi lokalni izbori mera koliko je vlast sprema da poštuje zakona i primenjuje preporuke ODIHR-a. Govoreći o kampanji koja je pri kraju, Bojović ocenjuje da pomaka nema, kao i da je situacija možda i za nijansu gora.
“Zabeležili smo da se i dalje zloupotrebljavaju javni resursi kako bi se pribavila prednost, vidimo takođe i pojačan obim funkcionerske kampanje. Na primer, u Kosjeriću je bilo više poseta članova vlade tokom ovih mesec dana nego u prethodne četiri godine. Primetili smo i pojačanu izgradnju putova, a neke projekte preuzimaju i Putevi Srbije”, izjavila je Bojović.
Ona je naglasila da ono što najviše brine jeste da su neaktivne institucije koje bi trebalo da kontrolišu kampanju, kao što su Agencija za sprečavanje korupcije, Regulatorno telo za elektronske medije, Tužilaštvo.
Dodala je da zabrinjava i to što se u javnosti samo govori o reviziji biračkog spiska, pa tako drugi problemi u okviru izbornog procesa ostaju zaboravljeni.
“Ono što može biti veliki problem je što su sada neke reforme zabočete po ubrzanoj proceduri zbog zahteva koji dolaze od strane EU. Ukoliko uđemo u izmene zakona koje neće podržati svi parlamentarni akteri, oni će praktično biti neprimenjivi i ne možemo očekivati napredak ni u narednom periodu”, rekla je Bojović.
Kada je reč o slobodi izražavanja u izveštaju koalicije prEUgovor navodi se da su se ozbiljne pretnje intenzivirale uporedo sa masovnim pretestima, izazvanim tragičnim urušavanje nadstrešnice.
“Studenti, uz podršku građana i nezavisnih novinara, razotkrili su manipulacije vlasti i medijske pokušaje zataškavanja kroz javne proteste i blokade. Kao odgovor vlati su pojačale napade na novinare i studente, označavajući ih kao izdajnike. Medijske organizacije stale su uz protete i obustavile saradnju sa državom zbog odbijanja da ispuni zahteve studenata, kao i zbog sve veće represije. Tokom 2024. godine zabeležen je rekordan broj SLAPP tužbi protiv medija”, podsećaju iz koalicije prEUgovor.
Dodaju da je vlast uhvaćena u manipulacijama u vezi sa izborom novih članova Saveta REM-a.
Rade Đurović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) ocenjuje da novi izbor za članove Saveta REM-a najbolje pokazuje atmosferu i sliku načina u kojima mediji funkcionišu u Srbiji, dodajući da je novi postupak još gori od prethodnog.
“Postoje brojni formalni nedostaci, od načina kako su odabrani predlagači, do samih kandidata, od kojih mnogi nisu kadri da obavljaju funkciju članova Saveta REM-a. Živimo u društvu u kom se predstavnici vlasti ponašaju do te mere beskrupulozno da se poptuno negira činjenica da se zakoni i propisi ponovo grše. To im se dozvoljava jer se na taj način određene interesne grupe održavaju na vlasti”, rekao je Đurović.
On je ocenio da je prethodni period bio najteži za novinare, jer je samo u prvih šest meseci ove godine zabaleženo 140 incidenata i pretnji fizičkim napadima novinarima. “To nisu pretnje opšteg nivoa, kao što su uvrede, već su to pretnje koje su svesno sa namerom izrečene kako bi se nanela neka fizička posledica”, rekao je Đurović.
Govoreći o novim medijskim zakonima na koje se Srbija obavezala u okviru procesa pristupanja – Zakon o javnim medijskim servisima, Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnom informisanju, Đurović je zaključio da ništa nije iz Medijske strategije uvedeno kako treba.