BEOGRAD – Gostujući u emisiji Pressing na televiziji N1, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti dr Vladimir Kostić govorio je o unutrašnjem dijalogu o Kosovu, pokrenutom na inicijativu predsednika Vučića, njegovom predlogu o razgraničenju kao krajnjem rešenju međusobnih odnosa i stavu Akademije o tom političkom pitanju.
„Mi taj monolog, koji je kasnije možda postao dijalog, nismo prekidali“, rekao je Kostić, osvrćući se na proces formalno započet u leto 2017. godine.
Za uzajamno poverenje i razumevanje strana u dijalogu bilo je neophodno navođenje makar i načelnih stavova inicijatora dijaloga, a to je u izvesnoj meri izostalo, naglasio je Kostić.
On je podsetio da se SANU kao institucija ponudila da učestvuje u dijalogu i pokazala otvorenom ne samo za razmenu mišljenja pojedinaca, već i za stručnu i ekspertsku pomoć.
„Planirani razgovor bi tekao lakše da su se postavljala konkretna pitanja“, rekao je Kostić. „Nažalost, kapaciteti akademije nisu iskorišćeni do kraja“, dodao je.
Kostić je objasnio da je stepen tolerancije u ovom dijalogu trebalo bude apsolutan, a da ona nije postojala ni sa jedne strane. „Odmah smo ušli u okamenjeni prostor, u kojiem nije postojala nikakva mogućnost da se da se iskaže bilo koji drugačiji stav“, rekao je.
„Mi smo na izvestan način politička kultura koja ne samo da proizvodi vođe, već i ljude koji anticipiraju šta bi vođe želele da čuju – to se pretvara u jednu vrstu orgija jednomisli“, dodao je.
Po njegovom mišljenju, činjenica da je opozicija preuzela neke pozicije koje je do juče držala vlast nije produktivna, i dovodi do toga da se svi učesnici vrte u krug.
Dodao je da ne postoji sukob između SANU i Srpske pravoslavne crkve. „Ja nisam veliki simpatizer mešanja crkve u političke diskusije, ali u ovom pitanju crkva i te kako ima pravo da se pita“, naglasio je Kostić.
Njegov predlog je da se pokrene novi dijalog između svih, koji neće biti javan od početka, već će se odvijati između institucija, a zatim postepeno graditi ka širim krugovima. Iako je Narodna skupština ta koja bi trebalo da pokrene ovaj dijalog, on ne misli da njen trenutni sastav ima taj kapacitet.
Na pitanje da li razume šta se podrazumeva pod pojmom „razgraničenje“ koje je poslednjih meseci zagovarao predsednik Vučić, Kostić je odgovorio da ta reč i njene potencijalne posledice moraju biti razjašnjene. Međutim, fizičko razgraničenje, po njegovom mišljenju, neće rešiti problem.
„U ovom trenutku razgraničenje nije završeno u našim glavama. Sukobi proteklih decenija su od napravili biološke neprijatelje“, rekao je Kostić, dodajući da takve odnose treba gasiti, jer će inače obe strane želeti da povrate „svoju“ teritoriju, uprkos novim granicama.
„Ja sam protivnik status quo-a zato što nisam siguran da on uopšte ide u prilog ovoj sredini, ali ako nećemo status quo, ne treba da bezglavo jurimo u zagrljaje raznoraznih rešenja“, naglasio je.
Upitan da prokomentariše izraženo razočarenje predsednika Vučića zbog navodnog odbijanja njegovog rešenja od strane naroda, Kostić je rekao da narod nije imao poslednju reč, ali i da trenutno nema ni šta da kaže, jer nema potrebne informacije.
Predsednik SANU nije precizirao poziciju ove institucije prema pitanju Kosova, naglašavajući da u njoj postoji pluralizam mišljenja. „Nije u pitanju primitivni patriotizam, ali ni brisanje gumicom srpskog stanovništva i kulturno-umetničkog nasleđa na Kosovu“.
„Predsednik Vučić bi trebalo najpre da poseti SANU ili da nas pozove na razgovor. Bez obzira na sve, jedini kontrapukt dijalogu je izostanak dijaloga – a bez dijaloga nema rešenja. Hajde da se počne sa novim dijalogom, bez očiju javnosti, među institucijama, uz više tolerancije. Ne bih voleo da budem u koži bilo koga ko donosi te političke odluke“, zaključio je Kostić.