Srbi sa severa Kosova u subotu su zvanično podneli neopozive ostavke na sve političke, pravosudne i administrativne funkcije u institucijama Kosova. Ostavke ostaju na snazi sve dok Priština „ne počne da poštuje međunarodno pravo i sve sporazume potpisane u Briselu“. Za povratak, Srbi sa severa, bliski vlastima u Beogradu, traže da Vlada Aljbina Kurtija odustane od odluke o preregistraciji i formira Zajednicu srpskih opština (ZSO).
Iako je povlačanje iz institucija bio “kec u rukavu” Srbima sa severa da odvrate prištinske vlasti od pojedinih akcija tokom prethodnih kriza, od te ideje prethodnih šest puta se odustajalo. Uvek na molbu predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovog puta te molbe nije ni bilo, a upravo je napuštanje institucija nešto što je aktuelnu krizu na Kosovu učinilo ozbiljnijom nego ranije.
Kap koja je ovog puta prelila čašu bila je odluka kosovskih vlasti da suspenduju direktora policije regiona sever Nenada Đurića, nakon što je Đurić odbio da sprovodi plan kosovske vlade o preregistraciji, koji podrazumeva uručivanje opomena i kazni onim vlasnicima vozila koji još uvek nisu prešli na „RKS“ registarske tablice.
Direktor Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) Dragiša Mijačić ocenjuje da je situacija na severu Kosova izuzetno ozbiljna, posebno ako se uzme u obzir da su policajci srpske nacionalnosti napustili Kosovsku policijsku službu.
„Time je stvoren bezbednosni vakum koji nije moguće popuniti pripadnicima KFOR-a jer oni nemaju mandat da obavljaju policijske dužnosti, a opasno je popuniti policajcima albanske nacionalnosti jer će lokalno stanovništvo to shvatiti kao provokaciju i neprijateljski akt“, kaže Mijačić za European Western Balkans.
Prema njegovim rečima, ukoliko se situacija brzo ne reši biće teško sačuvati mir u severnim opštinama i zato je potrebna hitna reakcija međunarodne zajednice, „i to ne na nivou saopštenja već u konkretnim potezima kojima će se stabilizovati situacija na severu“.
Iako je tokom ove nedelje povećala mobilne izviđačke patrole na severu i održava blisku koordinaciju sa Kosovskom policijom i KFOR-om, misija Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX) nije preuzela policijske odgovornosti na severu Kosova.
Kakve su reakcije međunarodne zajednice?
Bez obzira na ocenu mnogih da su poslednja dešavanja na Kosovu u praksi poništila sve ono što se Briselskim sporazumom postiglo do sada, reakcija međunarodne zajednice čini se da je blaža od očekivane. Osim već dobro poznatih saopštenja u kojima se dve strane pozivaju da se uzdrže od podizanja tenzija, konkretan plan ili rešenje još uvek nije ponuđeno.
Šef diplomatije Evropske unije Đuzep Borelj ocenio je da dešavanja u odnosima Kosova i Srbije dovode u opasnost godine napornog rada i postignuto u okviru dijaloga Beogada i Prištine. U saopštenju objavljenom 5. novembra, Borelj poziva obe strane da se uzdže od bilo kakvih jednostranih akcija koje bi mogle dovesti do daljih tenzija.
Borelj je ocenio da povlačenje Srba iz kosovskih institucija nije rešenje za aktuelne sporove i pozvao Srbiju i predstavnike Srba da poštuju obaveze iz dijaloga i vrate se u kosovske institucije, uključujući policiju, pravosuđe i lokalne administracije.
Istovremeno, pozvana je i prištinska strana da bez odlaganja poštuje svoje obeze, što znači da produži proces preregistracije vozila i obustavi svaku kaznenu akciju protiv vlasnika “KM” tablica. Poziva se Priština i da odmah započne korake ka uspostavljanju Zajednice srpskih opština (ZSO). Slične zahteve ispostavila su i predstavnici SAD u Srbiji i na Kosovu, kao i američki izaslanik za dijalog Kosova i Srbije, Gabrijel Eskobar.
Dragiša Mijačić u pisanoj izjavi za European Western Balkans ocenjuje da EU i SAD već druži vremenski period traže od kosovskog premijera Aljbina Kurtija da ne sprovodi jednostrane akcije koje nisu u koordinaciji sa međunarodnim partnerima, naročito onih koje mogu dovesti do nasilnih akcija i destabilizacije.
“Imajući u vidu da Kurti nije poslušao ove zahteve, postavlja se pitanje kredibilnosti i iskrenosti EU, SAD i ostalih zemalja KVINTA-e. Stoga EU i SAD moraju operacionalizovati svoje izjave i hitrom reakcijom preventirati svaki mogući sukob na severu Kosova, a onda naterati pregovaračke strane na kooperativnost i dogovor oko spornih pitanja. Alternativa su sukobi koji osim nesreće nikome neće ništa dobro doneti”, veruje Mijačić.
Bez obzira na zahteve međunarodne zajednice, kosovski premijer rekao je da se sa procesom preregistracije nastavlja, kao i da je broj izdatih opomena prešao 900. Poručio je da će kao po planu, novčano kažnjavanje svih onih koji nisu prešli na “RKS” tablice početi 21. novembra.
Na sednici Vlade održanoj u sredu, Kurti je ocenio da Srbima nisu problem odluke kosovske vlade, niti rokovi, već pritisci. “Njihov problem su bombaški napadi, paljenje automobila i kuća, pritisci i beskrajne pretnje onih koji imaju problem sa zakonom”, rekao je Kurti.
Što se tiče Zajednice srpskih opština, najvećeg kamena spoticanja dve strane u dijalogu godinama unazad, Kurti je rekao da je protiv formiranja takve “monoetničke” zajednice.
Jedan problem više za Kurtija u ovom trenutku je opozicija, koja traži potpuno koordinaciju akcija sa međunarodnim partnerima u prvom redu Sjedinjenim Američkim Državama.
Za to vreme, predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao je 9. novembra bivišeg direktora. Regionalnog direktorata policije Severne Mitrovice Nenada Đurića i šefu Regionalne operative tog direktorata Aleksandra Filipovića. Đuriću je dodeljen Orden zasluga za odbranu i bezbednost prvog stepena, a Filipoviću Zlatna medalja za hrabrost “Miloš Obilić” u Predsedništvu Srbije u Beogradu zbog toga što su odbili da sprovedu odluku Vlade Kosova o preregistraciji automobilskih tablica.
Koje su posledice napuštanja institucija?
Kako piše KoSSev, skupština Kosova napuštanjem svih deset srpskih poslanika mogla bi da bude potpuno paralizovana kada je u pitanju donošenje akata za koje se po prištinskom ustavu zahteva većina glasova poslanika nevećinskih zajednica.
Što se lokalnog nivoa tiče, napuštanjem srpskih odbornika kvalifikovati kao nefunkcionalne po prištinskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, pa kako prenosi KoSSev nije isključeno da te skupštine budu raspuštene, posle čega bi mogli da uslede lokalni izbori.
Utisak je da i Beograd i Priština igraju na sve ili ništa. U ovom trenutku, odustajanje od preduzetih koraka moglobi imati i za Vučića i za Kurtija ozbiljne reputacione posledice na domaćem terenu. Ta činjenica smanjuje optimizam svima onima koji veruju da bi rešenje kosovske krize moglo doći brzo i lako.