RIGA – Litvanija bi veoma volela da vidi Zapadni Balkan u okviru Evropske unije, ali je to proces koji zavisi od onog što je učinjeno, a nije kalendarski uslovljen, bez obzira šta kaže predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker, poručio je litvanski ministar spoljnih poslova Linas Linkevičijus, u intervjuu za European Western Balkans.
Intervjuu u celosti na engleskom jeziku možete pročitati ovde.
“Proces je generalno pozitivan i mogu da kažem da smo mi u velikoj meri za proširenje. Kada govorimo o Zapadnom Balkanu, rekli smo da pristupanje zavisi od volje zemalja i definitivno od njihovog učinka. To nije kalendarski uslovljeno, to je proces koji zavisi od onog što je učinjeno, ali ne možete da pominjete ikakve godine”, rekao je Linkevičijus povodom Junkerove najave da bi Srbija i Crna Gora trebalo da postanu članice Unije do 2025. godine.
Litvarnski ministar je u intervjuu za European Western Balkans i Tanjug tokom Konferencije u Rigi 2017 naglasio da ne smatra da to što je Srbija proglasila vojnu neutralnost i nema želju da postane deo NATO prepreka za njene integracije u EU.
“Ne, ne uopšte. To su različite vrste organizacija”, ukazao je on.
Upitan da li specijalni odnosi Rusije i pojedinih zemalja Zapadnog Balkana predstavljaju problem za partnere u EU, Linkevičijus je rekao da dobri odosi sa bilo kojom zemljom nisu problem, već pozitivna stvar.
“Uvek govorimo da bi odnosi trebalo da budu zasnovane na vrednostima i principima, a da bi u odnosima između zemalja trebalo da prevlada vladavina prava, a ne ispoljavanja interesa EU da se nešto uradi po cenu toga ili promena evropskih granica silom, kao što je urađeno u Gruziji 2008. ili nedavno na Krimu, ili trenutno u Donjecku i Lugansku u istočnoj Ukrajini”, rekao je on.
To je, kako kaže, problem, a ne tražiti dobre odnose.
“Problem je, ukoliko negiramo principe, ili ako nismo dosledni u pogledu vrednosti – to je problem”, rekao je šef litvanske diplomatije.
Osvrnuo se i na svoju izjavu da “neke zemlje uživaju u pregovorima o proširenju dok druge sprovode vojne vežbe sa Rusijom” u blizini granica Litvanije, a da se za to vreme druge “veoma motivisane zemlje” suočavaju sa pretnjama suverenitetu i nije im pružena perspektiva za članstvo, navodeći kao primer Gruziju.
Za tu zemlju je rekao da je jedna od najaktivnijih saradnika u mirovnim operacijama, da deli principe i vrednosti Unije, a da se ne nalazi u lakoj poziciji zbog “ruske agresije”.
“Kada je reč o Srbiji, ona sprovodi vojne vežbe u blizini naših granica, ne deli naš stav o sankcijama Rusiji. Takođe, nedavno je nekim nastavnicima dato stažiranje na Krimu što je, takođe, implicitno priznanje ruske aneksije Krima. To je bila moja poenta”, rekao je Linkevičijus.