fbpx
European Western Balkans
Ekonomija i Biznis

Manja zavisnost privrede Srbije od turizma utiče na manji pad privrede

Beograd; Foto: pixabay

BEOGRAD – Globalna ekonomija ove godine pretrpeće verovatno najgoru finansijsku krizu od Velike depresije, navedeno je u aprilskom izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dok se vlade širom sveta još uvek bore sa pandemijom izvazvanom širenjem koronavirusa (COVID-19).

MMF je u svom januarskom izveštaju prognozirala povećanje globalnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za 3,3% ali su ove prognoze sada revidirane. Tako se u izveštaju navodi da bi ove godine rast globalne ekonomije mogao da se smanji i do 3 odsto.

Iz MMF-a naglašavaju da će naročito evro zona biti pogođena, a najteža situacija će biti u Italiji i Španiji najteže pogođenim zemljama u Evropi od COVID-19, u kojima je broj infekcija i smrtnih slučajeva veći od Kine, gde se virus prvi put pojavio krajem 2019. godine.

Srbiji optimističnije prognoze u odnosu na zemlje regiona

Kada je u pitanju region, sve zemlje osim Srbije svrstane su sa Moldavijom u kategoriju „zemlje u razvoju u Evropi“ sa predviđanim padom BDP-a od 5,2% i prognoziranim rastom od 4,2% u narednoj godini. Srbiji je u ovom izveštaju predviđen pad od 3% te rast bruto društvenog proizvoda od 7,5% odsto naredne godine.

O razlozima zašto je Srbiji predviđen manji pad ove godine, ali i znatno veći rast naredne, od prosečnog pada prognoziranog za zemlje Zapadnog Balkana, razgovarali smo sa Markom Obradovićem, saradnikom Centra za evropske politike (CEP).

Obradović ističe da je jedan od razloga ovakvih projekcija činjenica da Srbija ima slabo povezanu ekonomiju sa turizmom ali i relativno visoko učešće grana privrede koje imaju stabilnu tražnju.

„Srbija ima relativno nisko učešće turizma u kreiranju društvenog proizvoda, posebno u poređenju sa našim susedima koji imaju izlaz na more. Istovremeno, turizam u Srbiji nije glavni generator ni u građevinskoj industriji. Srbija ima relativno visoko učešće energetike, poljoprivrede, prerađivačke industrije i drugih usluga koje nisu u direktnoj vezi sa turizmom i čija je tražnja relativno stabilna“, objašnjava Obradović.

On naglašava da će srpski izvoznici značajno u drugom, a verovatno i u trećem kvartalu osetiti pad inostrane tražnje za svojim proizvodima, primarno iz EU sa kojom ostvarujemo skoro 2/3 trgovinske razmene.

„Već se u četvrtom kvartalu, prema ovoj projekciji, i u narednoj godini, očekuje pun oporavak“, kaže Obradović, dodajući da je veoma slična situacija i kod Mađarske kod koje se očekuje pad od 3,1%.

Pored slabe veze srpske ekonomije i turizma, prema Obradovićevim rečima elementi koji su verovatno vodili eksperte MMF-a da tako visoko procene rast srpske ekonomije: relativno visok nivo ostvarenog rasta u prethodnim godinama, naročito u poslednjem kvartalu 2019, stabilna makro-finansijska situacija, očekivani relativno snažan rast ekonomije EU, sa kojom Srbija ima najznačajnije ekonomske veze, najavljene ekonomske mere za pomoć privredi.

Prema Obradovićevim rečima jedan od značajnijih stimulansa rastu biće povratak oko 400 hiljada naših državljana u Srbiju (oko 6% od ukupnog broja stanovnika), koji se neće istom brzinom vratiti u EU, a dok su u Srbiji svojom potrošnjom uticaće na rast BDP.

Marko Obradović ipak napominje da imajući u vidu da je ova kriza izazvana neekonomskim faktorima, veoma je teško davati objektivne procene njenih efekata, posebno jer se još uvek ne zna pouzdano kada će se zdravstvena situacija poboljšati i kada će doći do ublažavanja zdravstvenih mera koje pogađaju ekonomiju.

„Poseban problem u računici je što se sa protokom vremena u kojem nije moguće normalno poslovanje, problemi u ekonomiji ne povećavaju linearno, već eksponencijalno“, kaže Obradović.

On očekuje da će u narednom periodu značajno rasti pritisak u svim, a posebno u najvećim ekonomijama da se popušta što pre sa merama ograničenja.

„To već vidimo u nagoveštajima austrijske i nemačke vlade ali i javnim saopštenjima predsednika Sjedinjenih Američkih Država. Ako se taj scenario obistini, moguće je da su projekcije MMF-a blizu objektivnih. U slučaju da se ne pronađe način za normalno odvijanje ekonomskih tokova u narednim mesecima, na žalost, ova predviđana MMF-a ostaće samo „slatki snovi“, zaključuje Obradović.

MMF u izveštaju takođe savetuje vladama da se najpre usredsrede na zdravstvenu krizu, trošeći sredstva na testiranja, medicinsku opremu i druge troškove koji se tiču zdravstvene zaštite. Takođe, zaključili su da bi vlade trebalo da obezbede odlaganje poreza, subvencije plata i novčane transfere najugroženijim građanima i firmama, ali i da obave pripreme za ukidanje mera.


Članak je napisan u okviru projekta „Pripremi se za učešće“ sprovode CEP, NALED i portal European Western Balkans, uz podršku Evropske komisije, sa fokusom na proučavanje ekonomskih pitanja u procesu pristupanja Srbije EU i aktivno uključivanje organizacija civilnog društva u pregovore o pristupanju u odabranim ekonomskim poglavljima.

Povezani članci

Joksimović: Izmenjena pravila omogućiće kompanijama u Srbiji da lakše izvoze u EU

EWB

Otvoren Stalni sekretarijat Komorskog investiciononog foruma

EWB

Neophodna nezavisna kontrola državne pomoći

EWB