BLED – Evropska unija i zemlje kandidati moraju biti spremni za proširenje do 2030. godine, izjavio je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel u uvodnom obraćanju na otvaranju Bledskog strateškog foruma. Predložio je i nekoliko koraka koje bi u tom pravcu trebalo preduzeti kako bi se omogućilo novo proširenje EU do ovog perioda.
“Da bi bila jača i sigurnija, Evropska unija treba da ojača svoje veze i postane moćnija, zato je sada vreme da se uhvati u koštac sa izazovom proširenja. Vreme je da rešimo nejasnoće i suočimo se iskreno sa izazovima”, rekao je Mišel.
Uz prisustvo premijera svih šest zemalja na Zapadnom Balkanu, predsednik Evropskog saveta rekao je da je put regiona ka EU počeo pre više od dvadeset godina i dodao da je sporost ovog puta mnoge razočarala. On je podsetio i da je EU u junu prošle godine odlučila da dodeli status kandidata Ukrajini i Moldaviji, a isti status i Gruziji kada završe neophodne korake.
“Dakle, proširenje sada više nije san. Vreme je da krenemo napred. Ima još dosta posla. Biće teško, biće složeno, ponekad i bolno za buduće zemlje članice EU, ali ako želimo da budemo kredibilni, moramo da govorimo o tajmingu, moramo da pričamo o svom domaćem zadatku. Dok pripremamo sledeću stratešku agendu EU, moramo sebi postaviti jasan cilj. Verujem da moramo biti spremni na obe strane, do se do 2030. godine proširimo”, rekao je predsednik Evropskog saveta.
On je dodao da to znači da će sledeći dugoročni budžet EU morati da uključi zajedničke ciljeve sa ZB.
“Ovo je, znam, ambiciozno, ali je neophodno. Prozor mogućnosti je otvoren, moramo da reagujemo na to i zato će lideri EU razgovarati o proširenju na sledećim sastancima Evropskog saveta. Zauzećemo stav o otvaranju pregovora o pristupanju EU sa Ukrajinom i Moldavijom, a takođe očekujem da se pitanje Bosne i Hercegovine i Gruzije stavi na sto”, rekao je Mišel.
Predsednik Evropskog saveta naglasio je da vladavina prava, ekonoska spremnost i rešavanje bilateralenih pitanja ostaju uslovi za pristupanje EU. “Nema saradnje bez pomirenja. I želeo bih da bude jasno, nema mesta za sukobe unutar EU”, dodao je on.
Predsednik Evropskog saveta podsetio je i da je prošle godine predložio ideju o postepenoj integraciji zemalja kandidata u konkretne politike EU, što je Evropski savet podržao.
“Paket o proširenju Evropske komisije u oktobru je dobra prilika da se iznesu detalji ovog postepenog pristupanja. Na primer, ideja je da zemlja može da učestvuje u odgovarajućem formiranju Saveta kada završi pregovore u određenom poglavlju”, rekao je Mišel i dodao da će sledeći samit EU-Zapadni Balkan biti održan u decembru.
Mišel je ipak dodao i da Evropska unija mora biti spremna za nove članice.
“U potpunosti se slažem sa onim što je rekao francuski predsednik Emanuel Makron – fundamentalna greška bila bi nereformisanje EU pre proširenja. I budimo iskreni, mi smo iskoristili i zloupotrebili nedostatak napretka budućih država članica kako bismo izbegli suočavanje sa sopstvenim napretkom”, rekao je predsednik Evropskog saveta.
U ponedeljak je na godišnjem skupu francuskih ambasadora u Parizu rekao da bi EU “možda” trebalo da evoluira ka uniji u više brzina, ako želi da integriše nove zemlje.
“Rizik je misliti da možemo da se proširimo bez reformi. Mogu da posvedočim da je EU dovoljno teško da napreduje po osetljivim temama sa sadašnjih 27 država članica. Sa 32 ili 25 članica, neće biti lakše”, rekao je Makron.
On nije precizirao kako bi funkcionisala EU u više brzina, ali je dodao da je neophodna revizija procedura unutar Unije kako bi blok produbio svoje politike ali i zadržao privlačnost.
Kako prenosi briselski Politiko, Francuska radi na nekoliko predloga za Evropu u više brzina, što bi uključivalo i stvaranje neformalnih grupa država članica koje bi radile na određenim oblastima. Francuski predsednik takođe je nagovestio da će svoja razmišljanja o proširenju i reformi EU izneti u mesecima koji dolaze, uoči evropskih izbora zakazanih za jun sledeće godine.